Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Stopiranje mjera zapošljavanja

Vlada se hvalila, a onda si pucala u noge...

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Pomoću mjera zapošljavanja lani je posao našlo, u prosjeku, svakoga mjeseca, 3.300 mladih. Sada će biti uskraćeni za tu mogućnost. I to u situaciji kada je Hrvatska u europskom vrhu upravo po nezaposlenosti mladih.

Za uskraćivanje 177 milijuna kuna za aktivne mjere zapošljavanja nema nijednog logičnog razloga osim jasne političke poruke da si pucaš u noge kad radiš ovakve stvari.

Pročitajte i ovo Energenti; ilustracija - 1 I nakon travnja Dnevnik Nove TV doznaje što donosi novi paket Vladinih mjera: Poznato je što će biti s cijenama struje, plina i 30 osnovnih proizvoda Staford, ilustracija (Foto: Getty Images) doznaje Dnevnik Nove TV Ne ide u istražni zatvor: Vlasnik staforda koji je usmrtio 82-godišnju ženu branit će se sa slobode

Nezaposlenost u Hrvatskoj je dramatična i neće se smanjivati sljedećih nekoliko godina jer neće biti ni gospodarskog rasta. S današnjim danom broj nezaposlenih u Republici Hrvatskoj iznosi 378.203 osobe.

U Hrvatskoj je problem nezaposlenosti vezan i uz klimu, čim zatopli ovaj broj se počinje smanjivati, a čim zahladi, oko 10. mjeseca on opet počne rasti. I tako već godinama jer nemamo stabilno tržište rada.

Milanović: Ne ukidamo mjere zapošljavanja, čekamo novac iz EU fondova

A koliko su te mjere aktivnog zapošljavanja imale učinka?

Uključujući i tzv. Mrsićeve volontere u 2011. godini je zaposleno 20.000 osoba, u 2012. godini njih 26.000, a prošle godine 40.700 osoba.

Od 40.700 osoba zaposlenih putem vladinih mjera njih više od 15.000 otišlo je u privatni sektor, a više od 70 % njih zaposlilo se i nakon isteka mjera. Dakle, one su sasvim sigurno određenom broju ljudi pomogle.

Tu su uglavnom u pitanju mladi do 30 godina koje bez radnog iskustva nitko nije htio zaposliti, a ovime su dobili neku šansu.

A je li se moglo uštedjeti negdje drugdje? Pogledajmo gdje postoji novac...

U prošloj godini agencije su imale dobit od milijardu kuna. Sve udruge u ovoj zemlji imale su promet od 14 milijardi kuna, ali taj novac nije prošao kroz sustav nadzora. To ne znači da je taj novac netransparentan, ali da je prošao kroz sustav fiskalizacije možda bi tih 1,7 posto državnog proračuna namakli i možda danas ne bi raspravljali o ovom cijelom problemu.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene