Vlada je obećala više novca za bebe, vojsku i za umirovljenike. Sva će ministarstva podebljati blagajnu, osim graditeljstva i poljoprivrede. Država će potrošiti 4,7 milijardi kuna više. Čuvaru blagajne ništa sporno.
"Možemo očekivati daljnji nastavak konsolidacije javnih financija, daljnje smanjivanje deficita, i daljnje smanjivanje javnog duga", kaže Zdravko Marić, ministar financija.
Njegov prethodnik, Boris Lalovac, upozorava što će biti ne ostvari li se gospodarski rast od 3,2 posto, koji je, kako kaže, ekstremno visok i nabildan ovom poreznom reformom. "Što ako se to ne pretoči u potrošnju", pita Lalovac.
Potrošnja države raste od 2007. godine. Blagi pad dogodio se 2011. i 2012. te 2015. kada HZZO izlazi iz državne riznice. Istovremeno, prihodi ne prate rast rashoda, pa se postavlja pitanje tko će onda platiti povećanu potrošnju države?
Profesor Luka Brkić uvjeren je da će u tom slučaju troškove snositi porezni obveznici. "To bi značilo da bi rejting zemlje išao još niže, to bi značilo da bismo morali krpati rupe novim zaduživanjima", kaže Brkić.
A problem je, ističe Ivan Vrdoljak, bivši ministar gospodarstva, što i dalje ostajemo ovisni o uvozu. "Kad je HDZ štedio? Oni su uvijek kupovali svoje glasove s velikim potrošnjama i dovodili do gospodarske krize", kaže Vrdoljak.
Predsjednica Republike sama je zahtijevala da joj se sreže proračun. Nagodinu će dobiti 850 tisuća kuna manje. "Toliko smo uspjeli uštedjeti kroz racionalizaciju poslovanja, kroz skromnija putovanja, hotele, izmještanje i slično", kaže Kolinda Grabar-Kitarović.
Je li proračun skup želja ili održivi dokument, Vlada će doznati na proljeće, kada Europska komisija objavljuje proljetne prognoze rasta.
