Vlada je usvojila prijedlog Zakona o humanitarnoj pomoći kojim se želi onemogućiti manipuliranje prikupljenim novcem u humanitarne svrhe te vratiti povjerenje građana u humanitarne akcije i jamčiti im da će njihov donirani novac biti potrošen za namjenu koja ih nagnala na empatiju i humanost.
Pročitajte i ovo
Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade, pojasnila je da će se točno znati kome i kuda odlazi humanitarna pomoć.
'U uredima državne uprave mora se prijaviti akcija za koga se točno i što skuplja novac. Ako je to za liječenje nekoga od određene bolesti, novac koji je ostao neutrošen mora se upotrijebiti za osobu koja se liječi od iste bolesti, a ne recimo za gradnju kuće', kazala je Opačić.
Također, Državno odvjetništvo moći će pokrenuti procese za građane koji su novac potrošili nenamjenski.
Predloženim zakonom osigurava se javnost evidencija o izdanim rješenjima o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći te odobrenim humanitarnim akcijama, a regulira se i postupanje s neutrošenim financijskim sredstvima prikupljenima u humanitarnim akcijama.
Plin pojeftinio od 1. travnja
Dvadeset godina nakon završetka Domovinskog rata žrtve seksualnog nasilja počinjenog tijekom rata, i žene i muškarci, napokon će dobiti zakon koji predviđa i novčanu reparaciju. Vlada je u Sabor uputila konačni prijedloga zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu.
Sve žrtve kojima taj status prizna posebno formirano povjerenstvo dobit će jednokratnu novčanu naknadu od 100 tisuća kuna ili povećanu u iznosu od 150.000 - ako je posljedica seksualnog nasilja bila prisilna trudnoća, te ako je žrtva bila maloljetna osoba. Povrh toga, sve će žrtve do kraja života dobivati i mjesečne naknade od 2427 kuna.
'Nakon više od 20 godina od počinjena seksualnog nasilja u ratu, muškarci i žene žrtve konačno će dobiti priznavanje patnje i ostvariti svoja prava. Prvi puta u regiji dodjeljuje se žrtvama dostojanstveni iznos jednokratnog materijalnog obeštećenja', kazala je Vesna Nađ, zamjenica ministra.
Vlada je prihvatila prijedlog odluke o financiranju projekta Razvoj Zračne luke Dubrovnik. Radovi vrijedni 220 milijuna eura počet će do ljeta, a luka bi trebala biti završena do 2019. godine. Većina sredstava osigurana je iz EU fondova.
Prihvaćen je prijedlog odluke kojom se odjel dječje onkologije iz bolnice u Klaićevoj seli u KBC Sestre milosrdnice.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
