10:24 - Milanović se osvrnuo i na 11. točku dnevnog reda, odnosno Prijedlog zaključka o suradnji s Bosnom i Hercegovinom kod pružanja pravne pomoći u kaznenim postupcima.
Pročitajte i ovo
siguran u većinu
Plenković komentirao potez SDP-a, ali i mogućnost povratka Vilija Beroša u Sabor: Milanovića nazvao plagijatorom
"Nema osnove"
Vlada o SDP-ovom prijedlogu za opoziv Plenkovića: "Još jedan klevetnički uradak poražene oporbe..."
U usvojenom zaključku stoji kako Vlada RH izražava ozbiljnu zabrinutost sadržajem pojedinih akata pravosudnih tijela BiH koji se upućuju pravosudnim tijelima RH nu svrhu pružanja pravne pomoći u kaznenim postupcima, kao i neposredno hrvatskim državljanima kao sudionicima u postupcima koji se u BiH vode radi ratnih zločina i drugih teških povreda humanitarnog prava.
'20 godina nakon rata nama dolaze predmeti s političkim frazama kojih smo se naslušali i nagledali i o kojima je Haški tribunal nešto rekao', rekao je premijer i poručio da nakon 20 godina političke optužnice nećemo dopustiti. 'Ako je netko za nešto konkretno odgovoran, takvima se može i u Hrvatskoj suditi', rekao je.
'Političke optužnice Hrvatska više neće primati i na to preventivno upozoravamo prije svega susjede da gledaju svoj posao, a mi ćemo gledati svoj posao', rekao je Milanović.
10:18 - O interpelacija o radu Vlade Republike Hrvatske u vezi s njezinom ulogom u postupku pregovora Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o sklapanju Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) govorila je ministrica Vesna Pusić koja je rekla da je Vlada naručila studiju utjecaja TTIP-a na gospodarstvo.
'Što se studije tiče, Vlada je naručila izradu studije utjecaja na gospodarstvo i okoliš i druge relevantne elemente, iako upozoravam da ta studija ne može biti posebno precizna jer nisu jasni još svi parametri tog ugovora. Načelno, ugovori o slobodnoj trgovini su podloga za rast i procvat svakog gospodarstva. Hrvatska je od ulaska u EU povećala izvoz za devet posto. Bez daljnjega je to nešto što je strukturno u našem interesu, ali konkretne utjecaje će se moći mjeriti zapravo kad se bude znao konačni ishod pregovora', rekla je Pusić.
'Što se tiče dileme europski sporazum ili mješoviti sporazum, naš je stav, i stav većine članica EU, mješoviti TTIP ugovor, tj. ratifikacija u svim državama članicama', rekla je ministrica.
Nadovezao se premijer Milanović.
'Što znači da ratifikaciju sporazuma ako bude ovako, koji nam iz ekonomskog razloga ne odgovara, hipotetski u budućnosti možemo odbiti, zato zaista ne vidim potrebe za ovoliko nemira oko nečega što je slobodna trgovina', rekao je.
'Ovo je jedan ozbiljan početak jednih ozbiljnih pregovora koje EU ima i s Kinom, ne znam zašto oko Kine nema toliko buke, Sjedinjene Američke Države su ipak nešto naprednije od toga. Tu je cijeli niz osigurača koji nam omogućuju da nadgledamo taj proces iz mjeseca u mjesec. Razumijem da se netko želi politički dopasti, ali ovo je pogrešna tema', poručio je.
'Naša šasna je u otvorenosti. GMO, o svemu tome ćemo vodit računa, ali najlakše je reći neću. Zato pozivam ne na razum, nego da gledamo koji je hrvatski interes', zaključio je Milanović.
10:14 - Vlada je u srijedu donijela odluku o stvaranju prethodno potrebnih uvjeta kojima se osigurava postupak dokapitalizacije Hrvatske poštanske banke (HPB) u iznosu do 550 milijuna kuna.
Tom Vladinom odlukom Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) zadužen je osigurati novac za potrebe dokapitalizacije HPB-a u iznosu do 550 milijuna kuna. Ta bi se sredstva koristila za dokapitalizaciju HPB-a sukladno pravilima o državnim potporama po pravnoj stečevini EU.
Dokapitalizacija HPB-a u iznosu od 550 milijuna kuna potrebna je kako bi ta banka ispunila zahtjev regulatora za minimalnom stopom adekvatnosti kapitala koja je trenutno ispod regulatornog minimuma. Za taj kapitalni zahtjev, Hrvatska narodna banka (HNB) dala je rok do 30. lipnja.
Ministar financija Boris Lalovac naglasio je na sjednici Vlade da je HPB stabilan i profitabilan, bez ugroze poslovanja. Objasnio je da Vlada ne može izravno uplatiti 550 milijuna kuna, budući da se radi o državnoj potpori te je Europska komisija zatražila i sudjelovanje privatnih investitora u dokapitalizaciji, u manjem iznosu.
U tom smislu, objasnio je, današnja Vladina odluka prva je odluka koja će omogućiti pribavljanje sredstava sa strane države, ali i pronalaženje privatnih investitora.
10:11 - Vlada je u srijedu donijela odluke o izdavanju dozvola za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na šest istražnih prostora u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Dozvolu za istraživanje i eksploataciju na jednom istražnom prostoru (Drava 2) dobila je Ina, za jedno (Drava 3) tvrtka Oando Plc iz Nigerije, dok je dozvolu za četiri istražna prostora (Drava 4 i Sava 8, 9 i 10) dobila tvrtka Vermilion Zagreb Exploration, kojoj je prema sudskom registru osnivač nizozemski Vermilion Morocco Exploration, a iza koje stoji kanadski Vermilion Energy.
Dobitnici dozvola stječu pravo na istraživanje ugljikovodika i izravnu dodjelu koncesije u slučaju proglašenja komercijalnog otkrića.
Istraživanja, prema dozvolama, uz ostalo uključuju geofizička i druga geološka snimanja, interpretaciju tako prikupljenih podataka i njihovu studijsku obradu. Tu su i bušenje, produbljivanje, skretanje, opremanje, ispitivanje, privremeno napuštanje ili likvidacija istražnih bušotina te kupnja ili nabava roba, usluga, materijala i opreme koji su potrebni za te radove.
Zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić rekao je na sjednici Vlade da su danas dodijeljene dozvole temelj za početak pregovora s naftnim kompanijama.
Na javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu, zaključeno u veljači, javilo se sedam kompanija. Ponude su dale za svih šest istražnih polja i bilo je ponuđeno 19 različitim radnih programa.
Natječaj za istraživanje nafte i plina na kopnu raspisan je u srpnju prošle godine, a obuhvaća šest istražnih područja veličine od 2.100 do 2.600 četvornih kilometara, koja se protežu uz područje Drave, istočne Slavonije i Save.
10:07 - Vlada je sa sjednice u srijedu u redovnu saborsku proceduru uputila prijedlog Obiteljskog zakona, što joj je naložio Ustavni sud u siječnju kada je suspendirao Obiteljski zakon koji je na snazi bio od 1. rujna 2014. godine.
Resorna ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić rekla je kako je riječ o prijedlogu zakona koji je Ustavni sud suspendirao 'mimo odredbi koje Ustavnome sudu dopuštaju da suspendira jedan zakon'.
Predloženi zakon sadrži manje nomotehničke izmjene i ispravke nejasnoći, dodala je te naglasila 'da su zadržani svi instituti zbog kojih se išlo u ovako veliku reformu obiteljkog zaknodavstva - od plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, obiteljskih medijatora, posebnih skrbnika'.
Upozorila je i da je Hrvatska u međuvremenu, zbog toga što nije postojala institucija obiteljskog skrbnika za osobe koje su lišene poslovne sposobnosti, izgubila još jednu presudu na Europskom sudu za ljudska prava.
'Građani će opet platiti cijenu neusklađenosti našeg zakonodavstva s konvencijama koj su potpisane u proteklom razdoblju', kazala je.
Zakonom koji je Vlada danas uputila u dva saborska čitanja tako se osigurava nastavak rada Centra za posebno skrbništvo, odnosno posebnih skrbnika koji su u njemu zaposleni kao zastupnici djece i osoba u odnosu na koje se vodi postupak lišenja poslovne sposobnosti. Omogućit će se i nastavak rada obiteljskih medijatora kao posebno educiranih stručnjaka čiji je rad usmjeren na pružanje pomoći strankama u sporu da svoj sukob pokušaju riješiti mirnim putem radi dobrobiti djeteta.
Ustavni sud suspendirao je Obiteljski zakon iz 2014. nakon što je primio 18 zahtjeva za ocjenom ustavnosti u kojima su udruge i pojedinci u pitanje dovodili gotovo cijeli tekst zakona, te je u primjenu vratio Obiteljski zakon iz 2003. godine. (Hina/Ma.B.)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook