KRENULO JE - Vlada i formalno napravila prvi korak za otkup dionica Ine od Mađara

Vlada je osnovala Savjet za pregovore s mađarskim MOL-om u vezi mogućeg otkupa dionica Ine. Taj savjet čine: premijer Andrej Plenković kao predsjednik te ministri Davor Ivo Stier, Slaven Dobrović, Goran Marić, Ante Šprlje, Zdravko Marić, Tomislav Ćorić te državni tajnik Ante Čikotić zadužen za energetiku.

Potpredsjednice Vlade i ministrice gospdodarstva Martine Dalić, koja je u mogućem sukobu interesa jer joj suprug radi u Ini, nema u savjetu. 

"Savjet će davati smjernice i predlagati Vladi odluke vezane uz pripremu, provedbu i financiranje postupka mogućeg otkupa dionica. Kao predsjednik Savjeta imat ću mogućnost pozivati i druge osobe da sudjeluju u njegovom radu. Ovime racionaliziramo našu političku odluku. Pozivam sve koji smatraju da imaju kvalitetan model da ga predlože i mi ćemo ga razmotriti. Ali ne želimo da ova odluka generira novi javni dug", poručio je Plenković.

Pročitajte i ovo sjednica Vlade Plenković: "U ponedjeljak nam sjeda 162 milijuna eura, a zatražit ćemo još 822 milijuna eura" Sjednica Vlade FOTO Pogledajte nove koeficijente u državnim i javnim službama

Vlada je dala suglasnost Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) za osnivanje predstavništava HGK u Kini, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Turskoj, Njemačkoj, Italiji i Austriji. 

"HGK je u cilju uspostavljanja snažnijih gospodarskih odnosa zatražila osnivanje predstavništava u inozemstvu. Sredstva su osigurana u proračunu HGK. Predstavništva bi počela s radom tijekom ove godine, a u travnju bi počela s radom ona u Beogradu i Sarajevu", kazala je ministrica gospodarstva Martina Dalić. Kasnije će početi s radom i ona u Šangaju, Istanbulu, Milanu, Beču i Münchenu, a neka će biti smještena u diplomatskim predstavništvima zbog manjih troškova.

Novosti u sustavu koncesija

U redovnu saborsku proceduru Vlada je uputila prijedlog Zakona o koncesijama, kojim se, prema riječima ministra financija Zdravka Marića, u hrvatsko zakonodavstvo implementiraju europske direktive, ali i propisuje uravnotežen i fleksibilan pravni okvir za davanje koncesija koji će osigurati učinkovit i transparentan pristup tržištu svim gospodarskim subjektima te učinkovita pravna zaštita.

Jedna od velikih promjena u sustavu koncesija koju predviđa ovaj zakonski prijedlog, istaknuo je Marić, uvođenje je strateških interesa Republike Hrvatske u području koncesija.

Kao strateški interes pritom su prepoznate koncesije za izgradnju i upravljanje autocestama, željezničkim prugama, prijenos i distribuciju električne energije, izgradnju i upravljanje infrastrukturom za prijenos nafte i plina.

Za takve koncesije, kazao je Marić, predviđa se donošenje posebnih zakona, kao i mogućnost da Sabor proglasi i dodatne koncesije kao one od strateškog interesa.

Problem javne nabave u tvrtkama

Vlada je u Sabor uputila Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti sustava javne nabave u trgovačkim društvima. Državni ured za reviziju obavio je reviziju u 20 tvrtki od kojih je 17 u državnom vlasništvu, a tri u vlasništvu gradova i županija. Pokazalo se da je sustav javne nabave bio učinkovit u samo četiri društva - Alanu, APIS IT-u, Plovputu i Podzemnom skladištu plina dok su u ostalih 16 potrebna poboljšanja.

Planovi za uređenje Sljemena

Po prvi put, temeljem Zakona o prostornom uređenju, Vlada je utvrdila i prijedloge urbanističkih planova uređenja državnog značaja za dva projekta uređenja skijaško-turističkog kompleksa na Sljemenu, a koji, uz ostalo, predviđaju izgradnju nove žičare, heliodroma za hitne intervencije, rekonstrukciju TV tornja, dopunu ponude 'Tomislavca', ali i gradnju montažnog adrenalinskog parka.

Riječ je o prijedlozima urbanističkih planova uređenja (UPU) „Vršna zona“ i „Skijaški kompleks“, koji će Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja poslati u javnu raspravu. Dok traje javna rasprava o planovima uređenja, provest će se i postupci javne rasprave o studijama utjecaja tih planova na okoliš, kazao je resorni ministar Lovro Kuščević.

Prijedlog UPU „Vršna zona“ obuhvaća planirani smještaj gornje stanice žičare iz smjera Zagreba, rekonstrukciju Vidikovca u sklopu gornje stanice skijaške žičare Panjevina te sportske sadržaje. Predviđa i rekonstrukciju i turističku valorizaciju TV tornja te dopunu ponude Tomislavovog doma sportsko-rekreacijskim sadržajima.

Ovim planom uređenja obuhvaćena je površina od 14,57 hektara, što je 0,081 posto površine Parka prirode Medvednica.

Prijedlog urbanističkog plana uređenja „Skijaškog kompleksa“ Medvednica, pak, predviđa rekonstrukciju i gradnja nove infrastrukture, odnosno skijaških žičara i staza te novog akumulacijskog jezera, kao i dopuna sustava zasnježenja, sportskih i turističkih sadržaja, potrebnih površina za očekivani broj posjetitelja te smještaj helidroma za hitne intervencije na skijalištu.

Posebno je razmotrena mogućnost cjelogodišnjih sportsko-rekreacijskih aktivnosti planiranom izgradnjom montažno-demontažnih konstrukcija za adrenalinske parkove i stazu za ljetno sanjkanje na površini skijaških staza, koje će se postavljati izvan skijaške sezone.

Ovaj plan uređenja obuhvaća površinu od 104,3 hektara, odnosno 0,58 posto Parka prirode Medvednica.

Z. Marić bez komentara na Mostov prijedlog za Inu

Ministar financija Zdravko Marić rekao je u četvrtak nakon sjednice Vlade da je najvažnije da sve transakcije vezane uz Inu ne utječu na rast javnog duga.

Hrvatska Vlada u četvrtak je donijela odluku o osnivanju Savjeta za pregovore s Molom vezano uz mogući otkup dionica koje drži ta mađarska kompanija u Ini. Savjet će davati smjernice, poduzimati mjere i aktivnosti te predlagati Vladi donošenje odluke vezano uz pripremu, provedbu i financiranje postupka mogućeg otkupa dionica Ine koje drži MOL.

Na upit novinara, Marić nije htio komentirati prijedlog Mosta za rješavanje problema otkupa Molova udjela u Ini, navevši da nije upoznat sa svim detaljima tog prijedloga.

"Apostrofirat ću ono o čemu je bilo govora nebrojeno puta i što je meni kao ministru financija jako važan element, a to je da sve vezano uz tu transakciju i realizaciju, potencijalnu i moguću, ne bi trebalo i neće utjecati na javni dug", izjavio je Marić.

Bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić i saborski zastupnik Mosta u izjavi za N1 u četvrtak je pojasnio Mostov model za preuzimanje udjela Ine od mađarskog Mola.

"To je model na primjer državne nekretnine d.o.o. Dakle, društvo koje se osniva s posebnom namjerom da u ime države upravlja određenom imovinom. Kada se na njega prebaci dio imovine, tu možemo govoriti i o malim udjelima koji donose određen prihod, na osnovu toga se mogu izdati obveznice. Investitor stječe prihod od tih obveznica, ali ne stječe pravo vlasništva na nešto što je imovina države. Mislim da je taj model prihvatljiv i HDZ-u i Mostu. Osigurava da se imovina koja nije u funkciji ili se njom teško upravlja, sada stavi u pravno upravljanje. Društvo posebne namjere tada upravlja imovinom", objasnio je Panenić.

Dodao je kako, po njemu, HDZ-ov model (prodaja 25 posto minus jedan dionica HEP-a putem inicijalne javne ponude) nosi određene rizike. "Javnost je vrlo skeptična prema tom modelu. Praksa s IPO-ima pokazala se ne baš dobrim rješenjem za Hrvatsku dosad. Ovo je model iza kojeg svim možemo stati, a ne ugroziti nacionalne interese", rekao je Panenić za N1.

Plenković odlazi u Davos

Plenković je najavio da će danas nakon sjednice Vlade sudjelovati na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu i panelu koji se odnosi na situaciju u susjedstvu EU i jugoistočnoj Europi zajedno s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom, srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem, povjerenikom za susjedstvo i proširenje Johanesom Hanom, austrijskim ministrom vanjskih poslova Sebastianom Kurzom i mnogim dugima.

Također je najavio da će u Davosu razgovarati sa švicarskom predsjednicom, gruzijskim premijerom, glavnim tajnikom NATO-a, visokom predstavnicom EU Mogherini, povjerenikom Hanom i nizom drugih dužnosnika kako bismo vidjeli kakvo je raspoloženje u političkim i financijskim krugovima i međunarodnoj zajednici.

Premijer je najavio i da idući tjedan putuje u službeni posjet Izraelu na poziv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom Krstičevićem, potpredsjednikom Sabora Milijanom Brkićem.

Mislim da je dobro da u ovim okolnostima razvijamo dobre odnose s državom Izrael, naglasio je premijer Plenković.

ZATVORENA SJEDNICA: Krešimir Žagar - novi predsjednik Uprave Hrvatskih šuma?

Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice rješavala brojna kadrovska pitanja.

Kristinu Bilić Vlada je imenovala pomoćnicom ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Za pomoćnike ministra poljoprivrede imenovani su Ivica Francetić i Milenko Živković. Vlada je imenovala Antu Matijevića pomoćnikom ministra financija.

Skupštini Hrvatskih šuma Vlada je predložila opoziv dosadašnjeg predsjednika Uprave Ivana Pavelića i članova Uprave Marije Vekić i Ivana Ištoka te je predložila imenovanje, najviše na vrijeme od šest mjeseci, i to Krešimira Žagara za predsjednika i Antu Sabljića za člana Uprave.

Razriješen je dio dosadašnjih članova Upravnog vijeća Središnjeg registra osiguranika i to Dean Sudec, Zoran Ostović i Vesna Mandarić, a imenovani su Zoran Jašić, Darija Magaš i Margareta Kutnjak.

Razriješeni su pomoćnici ravnatelja Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje Damir Salar i Ružica Mataić-Prša, a umjesto njih imenovani su Šimo Šiljeg za mirovinsko osiguranje i Ante Babić za ekonomske poslove.

Vlada je Skupštini trgovačkog društva Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. predložila izbor članova Nadzornog odbora društva, a najviše na vrijeme od šest mjeseci i to Dinka Staničića, Kseniju Bertić, Marijanu Müller i Ivana Selaka.

Vlada je Skupštini Agencije za komercijalnu djelatnost d.o.o. predložila imenovanje Adele Jelinek Bišćan članicom Uprave.

Skupštini Jadrolinije Rijeka, Vlada je predložila opoziv dosadašnjih članova i imenovanje novih članova Nadzornog odbora Jadrolinije Rijeka. Opoziv se predlaže za članove Slavka Lončara i Antu Mađerića, a imenovanje za Damira Zeca, Milu Perića, Mirtu Lozančić i Stipu Čogelja.

Nadzornom odboru Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Vlada je predložila imenovanje Martine Jus članicom Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, najviše na vrijeme od šest mjeseci.

Vlada je razriješila dosadašnjeg predsjednika i članove Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Slavena Dobrovića, Marija Šiljega, Danijelu Ćenan, Anu Zorić, Peru Ćosića, Luku Burilovića te Milana Poljaka. Vlada je za novog predsjednika Upravnog odbora Fonda imenovala Antu Čikotića, a za članove Marija Šiljega, Zdeslava Matića, Anu Zorić, Miroslava Šimića, Luku Burilovića i Milana Poljaka kao predstavnike nadležnih ministarstava, Hrvatskoga sabora, Hrvatske gospodarske komore i predstavnika iz redova stručnjaka iz područja zaštite okoliša.