Uoči blagdana Bogojavljanja, katolici običavaju u crkvama blagoslivljati vodu kojom se onda škrope kuće vjernika. Blagdanom Isusova krštenja, koji se slavi u nedjelju po Bogojavljenju, završava u katolika božićno vrijeme.
Pročitajte i ovo
'Braćo i sestre, sretan Božić braćama i sestrama Istočne crkve, koji sutra slave Božić', poručio je Papa Franjo. U mnogim krajevima kršćanskog Istoka u prvim kršćanskim vremenima umjesto Božića slavila se svetkovina Bogojavljenja kao svetkovina objavljenja Kristova božanstva. Prema Evanđelju po Mateju, mudraci s Istoka pratili su zvijezdu do Betlehema vjerujući da će ih ona dovesti do Isusa, novorođenoga Kralja.
Kad su u štalici pronašli dijete s majkom Marijom, poklonili su mu se i prinijeli darove - tamjan kao Bogu, zlato kao Kralju i smirnu (plemenitu mast) kao čovjeku. U Evanđelju se ne navodi njihov broj ni ime, no kroz povijest ustalila su se tri mudraca, tri kralja: Baltazar, Melkior i Gašpar, vjerojatno zbog tri dara - zlata, tamjana i smirne.
Poruka je blagdana, nastalog početkom 3. stoljeća, da je Isus Spasitelj za sve ljude, a to su naznačili, kao prvi predstavnici poganskoga svijeta koji su se došli pokloniti Isusu, upravo mudraci s Istoka - Sveta tri kralja.
Pravoslavni kršćani koji Božić slave po julijanskom kalendaru 6. siječnja obilježavaju Badnjak. Na Badnju večer, koja spaja Badnji dan i Božić (7. siječnja), vjernici će se okupiti u crkvama na bogoslužjima na kojem će biti posvećeni badnjaci.
To je jedan od brojnih božićnih običaja. Na Božić ujutro, prije svitanja, zazvonit će sva zvona na pravoslavnim hramovima objavljujući rođenje Sina Božjeg. Vjernici se pozdravljaju riječima "Mir Božji, Hristos se rodi!" i otpozdravljaju: "Vaistinu se rodi!" (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
