top box 1 test
34400
34400
34400
34400
34400

Vidas: ZERP ne prejudicira granicu sa Slovenijom

  • , 07.01.2008., 13:48
  • Autor:
  • komentara

U povodu početka primjene Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa međunarodni stručnjak za pravo mora, dr. sc. Davor Vidas, izjavio je kako je ZERP u svakom slučaju više od 12 nautičkih milja udaljen od slovenskih obala odnosno polaznih crta.

 
 
 
 
Fotografija je uklonjena radi isteka prava korištenja
Fotografija je uklonjena radi isteka prava korištenja

Upravo zbog toga nije izravno vezan uz razgraničenje između Slovenije i Hrvatske niti ga može prejudicirati, premda se takvim pokušava prikazati.

Slovenski premijer izjavio je u petak kako se primjenom ZERP-a "ne može prejudicirati nikakvo rješenje granice na moru između Slovenije i Hrvatske".

"Razgraničenje na moru između Hrvatske i Slovenije isključivo je razgraničenje teritorijalnih mora, a prostor ZERP-a je izvan toga", izjavio je Vidas, dodavši kako to jasno proizlazi iz odredaba Konvencije UN-a o pravu mora i geografske stvarnosti.

Po njegovim riječima to razgraničenje treba riješiti prateći dogovor premijera Ive Sanadera i Janeza Janše u skladu s njihovom izjavom na Bledu od 26. kolovoza 2007., da će sporove o razgraničenju između Hrvatske i Slovenije rješavati Međunarodni sud u Haagu. Riječ je o nedvosmislenoj zajedničkoj izjavi i dogovoru dvojice premijera, kako napominje Vidas, a u zadnje se vrijeme domašaj toga pokušava umanjiti
pogrješnim prikazivanjem kao da je "neformalno" ili "neslužbeno" - pa čak i mijenjanjem sadržaja, te navođenjem tzv. treće strane umjesto Međunarodnog suda u Haagu.

Što se tiče pravne obveznosti zapisnika sa sastanka triju državnih tajnika od 4. lipnja 2004., Vidas navodi da je za to pitanje mjerodavna Konvencija UN-a o pravu mora, jer ona obvezuje ne samo Sloveniju, Italiju i Hrvatsku nego i sve članice EU-a.

"Pravo na gospodarski pojas (i ZERP) temelji se na toj Konvenciji. Čak kad bi se i prihvatilo da je zapisnik ('agreed minutes') doista i sporazum ('agreement'), na njega se među strankama Konvencije o pravu mora primjenjuju odredbe te Konvencije", tvrdi Vidas.

Po njegovim riječima Konvencijom o pravu mora su izričito propisani uvjeti za izuzimanje od pojedinih odredaba, kao i procedura. Po Konvenciji već o samoj namjeri sklapanja sporazuma s takvim učinkom potrebno je prethodno, putem glavnog tajnika UN-a kao depozitara Konvencije, izvijestiti sve ostale stranke, danas 155 država, podsjeća Vidas. Dodaje kako je ta procedura u lipnju 2004. propuštena, pa već iz tih razloga tekst zapisnika ostaje bez pravnog učinka, jer su sve uključene države stranke Konvencije UN-a i dužne su je poštivati.

Unatoč dužnosti poštivanja odredaba Konvencije, po Vidasovu mišljenju, ključno pitanje sada ipak nije samo u formalno-pravnim elementima.

"Ni Europskoj uniji ni jadranskim zemljama nije cilj izbjegavati regulaciju ribarstva kao ni onemogućavati zaštitu morskog okoliša, nego upravo suprotno - to više što su u Jadranu opustošena vrijedna riblja naselja te je mnogo izgreda izlijevanja ulja s brodova", napominje Vidas.

"Osim toga, zapisnikom iz lipnja 2004. konstatirano je da je Hrvatska spremna uključiti se u pregovore radi sklapanja ugovora o ribarstvu s EU, te je o pitanjima ribarstva kasnije i provedeno više krugova tehničkih razgovora - no na žalost bez postizanja sporazuma", dodaje Vidas.

Po njegovu mišljenju neovisno o pravnim aspektima zapisnička konstatacija o spremnosti Hrvatske na pregovore o sporazumu o ribarstvu sada može imati dvije sadržajne implikacije za primjenu ZERP-a.

"Prva jest ta da bi se o modalitetima primjene ZERP-a s obzirom na ribarstvo sada, tri i pol godine nakon zapisnika, napokon trebali dovršiti dogovori s Hrvatskom o konkretnim uvjetima ribarstva susjednih zemalja EU-a u području ZERP-a, u skladu s Konvencijom o pravu mora, koji će onda vrijediti do početka primjene zajedničke ribarstvene politike EU-a na Hrvatsku kad postane članicom Unije. A druga jasna implikacija jest da za primjenu ekološke komponente ZERP-a nema nikakvih ni pravnih ni sadržajnih zapreka", smatra Vidas, direktor Odjela za pomorstvo i pravo mora u norveškom Institutu Fridtjof Nansen.

  • Ispiši
  • Ocijeni:
  • ( glas(ova))

Komentari ( komentara do sada)

Komentiraj

tvoj komentar:



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se