454194
454194
454194
454194
454194

DOBROBIT NEROĐENOG DJETETA VAŽNIJA OD PRAVA MAJKE? Evo što o tome misle studenti četiriju zagrebačkih fakulteta

  • , 20.10.2016., 12:17
  • Autor:
  • komentara

U debati su sudjelovali studenti četiriju fakulteta: Pravnog, Filozofskog, Medicinskog i Katoličko bogoslovnog, a održana je u povodu Svjetskog dana bioetike, prvi put obilježenog i u Hrvatskoj. Na debati je od svih hrvatskih medija jedino bio portal DNEVNIK.hr.

 
 
 
 
Debata u povodu Dana bioetike (Foto: Dubravka Blaško)
Debata u povodu Dana bioetike (Foto: Dubravka Blaško)

U organizaciji hrvatske podružnice UNESCO-ove katedre za bioetiku jučer je prvi put u Hrvatskoj obilježen Svjetski dan bioetike.

Grana je to etike koja se bavi proučavanjem ljudskog ponašanja na području biomedicinske znanosti, s osobitim naglaskom na moralnim vrijednostima i načelima. Interes za bioetiku posebno je porastao razvojem znanosti i tehnologije, zbog socijalnih posljedica primjene znanstvenih postignuća (umjetna oplodnja, presađivanje organa), a posebice za već postojeće (eutanazija) i nove (kloniranje) bioetičke dileme.

Programi su se odvijali na zagrebačkom Pravnom fakultetu, a možda najzanimljivija je bila debata u kojoj su sudjelovali studenti četiriju fakulteta: Pravnog, Filozofskog, Medicinskog i Katoličko bogoslovnog. Teme su bile prilično izazovne: je li dobrobit nerođenog djeteta važnija od prava majke te smije li liječnik za vrijeme poroda staviti prava nerođenog djeteta ispred prava majke?

Prim. dr. sc. Vladimir Blagaić (Foto: Dubravka Blaško)

Prim. dr. sc. Vladimir Blagaić

Vrijedi istaknuti kako su debatne grupe bile miješane - i u afirmacijskim i u negacijskim grupama bili su studenti sa svih uključenih fakulteta. U uvodu debate prof. dr. sc. Vladimir Blagaić, ginekolog iz Kliničke bolnice Sv. Duh, iznio je dva slučaja iz svoje prakse.

Studenti koji su sudjelovali u debati istaknuli su prije njena početka kako članovi debatnih timova nisu nužno branili vlastite stavove, već tezu koja im je bila zadana, što je onima koji su drugačijeg mišljenja od onoga postavljenog tezom koju su morali zastupati, stvorilo znatne poteškoće, ali i otvorilo put konstruktivnom dijalogu.

U prvom slučaju majka je tijekom trudnoće dobila dijabetes pa je plod bio velik, što nije rijetkost. Liječnici su joj savjetovali da ranije rodi, odnosno da ode na inducirani porođaj, no ona je, kako je rekao Blagaić, zbog utjecaja određenih udruga odlučila kako ih neće poslušati.

Inducirani porođaj odbila je i nakon što joj je već pukao vodenjak, da bi nakon nekoliko sati nagovaranja, u kojem je sudjelovao i njen suprug, ipak pristala. No bilo je prekasno - beba je rođena s teškim oštećenjima mozga i tijekom cijelog života bit će joj potrebna stalna skrb.

Drugi je slučaj majke koja je u drugoj trudnoći nosila blizance. Bila je pripadnica radikalne udruge u kojoj smatraju da je trudnoća prirodno stanje te da budućoj majci ne treba nikakva medicinska pomoć. Budući da je blizanačka trudnoća po definiciji rizična, liječnici su je pokušavali nagovoriti da im dopusti da ipak drže trudnoću pod nadzorom pa su čak i razgovarali s članovima udruge kojoj je pripadala.

Većina njih kazala im je kako oni osobno nisu za takvo radikalno tumačenje kakvog se držala ova trudnica te da je ona radikalnija od njih. Sve je završilo iznimno teškim porodom: bebe su jedva preživjele i morale su biti u inkubatoru, a majka je dobila sepsu i bila na intenzivnoj njezi.

 

Debata u povodu Dana bioetike (Foto: Dubravka Blaško)

Nakon izlaganja dr. Blagaića, debatne su grupe otpočele raspravu. U prvoj temi afirmacijska je grupa zastupala tezu da je dobrobit nerođenog djeteta važnija od prava majke. Isticali su kako se nerođeno dijete ne može obraniti te da ima pravo na dostojanstvo. "Ako dajemo dostojanstvo mrtvom ljudskom tijelu, zašto to pravo ne dajemo i nerođenoj djeci", upitao je jedan od sudionika debate iz ove grupe. Neke se trudnice neodgovorno ponašaju te tijekom trudnoće na taj način ugrožavaju zdravlje ploda, naveli su, i dodali kako se prava najosjetljivijih skupina moraju posebno zaštititi.

Negacijska grupa isticala je kako dobrobit nerođenog djeteta nije važnija od prava majke, jer ako se za osiguranje njegovih prava ženi moraju nametnuti neki propisi, to je kršenje osnovnih postavki liberalnog društva. "Žena, bila ona trudna ili ne, mora sama odlučivati o svome tijelu." Naveli su i da, gledano s pravne strane, nerođeno dijete nema pravnu osobnost. "Ne smijemo sve podvoditi pod jednadžbu 'ono što je dobro za nerođeno dijete, dobro je i za trudnicu'. Je li opravdano pravima kojima ćemo pokušati zaštititi nerođeno dijete negativno utjecati na prava majke?", istaknuli su oni.

Debata u povodu Dana bioetike (Foto: Dubravka Blaško)

U drugoj temi afirmacijska grupa zastupala je tezu da liječnik tijekom poroda smije staviti prava nerođenog djeteta ispred prava majke. U prilog tome isticali su kako je liječnikova dužnost da očuva kvalitetu života djeteta te da je dijete odnosno plod u ovom slučaju također pacijent te ga štiti Zakon o zaštiti pacijenata. Majka tijekom poroda nije u stanju racionalno razmišljati, smatraju oni, pa je legitimno da liječnik, kao stručna osoba, u takvoj situaciji odlučuje. Također, jednog će dana majka koja preživi nauštrb djeteta to osvijestiti, što će na nju zasigurno ostaviti teške posljedice.

Negacijska grupa navodila je kako pacijent, u ovom slučaju trudnica, ima pravo odbiti neki medicinski postupak te joj se mora omogućiti puna informiranost, ali konačnu odluku treba donijeti ona, a ne liječnik. Inzistiranje da liječnikova stručnost, koja je neupitna, bude postavljena iznad prava žene da donese informiranu odluku dovelo bi do opasnog presedana jer bi se na taj način u teoriji trudnoj ženi moglo zabraniti i da tijekom trudnoće puši, konzumira masnu hranu itd., a što je u konačnici protiv temelja liberalnog društva - autonomije pojedinca u odlučivanju.

Veliki interes za debatu u povodu Dana bioetike (Foto: Dubravka Blaško)

Budući da je bila riječ o pokaznoj debati, nije bilo sudaca ni pobjednika. Dr. sc. Hrvoje Jurić s Filozofskog fakulteta istaknuo je kako je ovo bio pravi laboratorij bioetike te dodao kako se i u ovoj debati moglo vidjeti da u životu ne postoje crno-bijele situacije. Dr. sc. Aleksandar Maršavelski s Pravnog fakulteta dodao je kako bi bilo dobro da je debati prisustvovao i neki od sudaca Ustavnog suda, koji upravo ovih dana raspravlja o zahtjevu za zabranom pobačaja.

U modernom liberalnom društvu vječna je dilema treba li prava jedne skupine osigura(va)ti nauštrb prava druge, a sve postaje još delikatnije kad se radi o onima najosjetljvijima. Pravo žene da odlučuje o svom tijelu teško je izboreno, a borba za njegovo očuvanje i danas traje. S druge strane, svi će se složiti kako je duboko u ljudskom biću usađen instinkt za zaštitom djeteta. Zasad o rubnim slučajevima odlučuju etička povjerenstva u bolnicama, a prijepori o tome treba li to regulirati zakonom ili nekim propisom i dalje traju. Odluka Ustavnog suda o zahtjevu za zabranom pobačaja u Hrvatskoj, kad jednom bude donesena, svakako će pokazati u kojem ćemo se pravcu kao društvo nastaviti dalje kretati. 

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se