U priopćenju koje je upućeno Državnom izbornom povjerenstvu, a objavit će se i u Narodnim novinama, stoji da 'eventualna dopuna Ustava odredbom prema kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca ne smije imati nikakvog utjecaja na daljnji razvitak zakonskih okvira instituta izvanbračne i istospolne zajednice u skladu s ustavnim zahtjevom da svatko u Republici Hrvatskoj ima pravo na poštovanje i pravnu zaštitu svoga osobnog i obiteljskog života te svoga ljudskog dostojanstva'.
Ustavni sud zaključuje i da je održavanje referenduma o definiciji braka razotkrilo mnogobrojne probleme u hrvatskom referendumskom pravu i otvorilo niz pravnih pitanja koja zahtijevaju odgovore te od zakonodavca zatražio da 'što prije osigura stabilan normativni okvir referendumskog postupka koji odgovara standardima demokratskog društva'.
Unatoč tome, Ustavni sud polazi od činjenice da je Hrvatski sabor odluku o referendumu donio većinom od 104 glasa zastupnika te da se ta odluka mora poštovati jer je donesena s više glasova od većine potrebne za promjenu samog Ustava.
>> Ustavni sud odlučio: Referendum će se održati
'U takvoj situaciji naknadni nadzor ustavnosti sadržaja referendumskog pitanja i postojanja ustavnih pretpostavki za njegovo održavanje nije potrebno provoditi niti je potrebno poduzimati bilo kakve mjere koje bi dovele do odgode održavanja ili zabrane referenduma o definiciji braka', ističu ustavni suci.
Dodaju i da je s 'materijalnopravnog aspekta' relevantno da Hrvatska pravno priznaje brak, izvanbračnu i istospolnu zajednicu te da je hrvatsko pravo usklađeno s europskim pravnim standardima kad je riječ o institutima braka i obiteljskog života. Podsjećaju da nikada nisu primili nijedan zahtjev ili prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbi Obiteljskog zakona koje uređuju brak kao zakonom uređenu životnu zajednica žene i muškarca, kao ni zahtjeve kojima se u pitanje dovode odredbe Zakona o istospolnim zajednicama.
Smatraju stoga da referendum o definiciji braka nije referendum o pravu na poštovanje obiteljskog života, jer je ono Ustavom zajamčeno svim osobama, neovisno o spolu i rodu, i pod izravnom je zaštitom Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava.
Također, kažu da bi eventualnim utvrđivanjem neustavnosti referendumskog pitanja 'Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?' Ustavni sud zapravo ocijenio neustavnim članak Obiteljskog zakona.
Ipak, zaključuju i da 'inkorporacija zakonskih instituta u Ustav ne smije postati sistemska pojava' te da iznimni pojedinačni slučajevi moraju biti opravdani tako što su povezani, primjerice, s duboko ukorijenjenim socijalnim i kulturološkim obilježjima društva, kako je to za institut braka izrekao Europski sud za ljudska prava.
Ustavni je sud danas zaključio da nema zapreka za održavanje refeneduma, a odbilo je tri posebna zahtjeva pojedinaca ili udruga koji su tražili ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja ili obustavu referenduma.
Podsjetimo, raspisivanje referenduma o definiciji braka zatražila je građanska inicijativa 'U ime obitelji', koja je u tu svrhu prikupila više od 680.000 valjanih potpisa. Na referendumu bi građanima trebalo biti postavljeno pitanje sljedećeg sadržaja: Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?
Obrazlažući svoj zahtjev za referendumom, inicijativa 'U ime obitelji' navodi da 'u ovom trenutku Ustav RH ne sadrži definiciju braka te se može (pogrešno) interpretirati da se brakom smatraju i alternativne, neautentične zajednice'. Definicijom braka kao životne zajednice žene i muškarca žele 'spriječiti izjednačavanje istospolnih partnerstva i braka, posvajanje djece od strane istospolnih parova te nametanje izjednačavanja istospolnih partnerstva i braka kao društveno općeprihavaćene norme'. Podršku inicijativi dali su HDZ i druge konzervativne političke stranke.
Protivnici ustavne definicije braka iznose više razloga kontra njezina uvrštavanja u temeljni pravni akt RH. Jedan od češćih argumenata koji navode je da je samo referendumsko pitanje zapravo protuustavno te da otvara put diskriminaciji izvanbračnih i istospolnih zajednica.
Spominju i Obiteljski zakon, u kojemu definicija braka kao zajednice žene i muškarca već postoji, a dio protivnika navodi i 47 milijuna kuna, koliko je predviđeno da će provedba referenduma koštati porezne obveznike, kao bespotreban trošak.
Među protivnicima su predsjednik Republike, stranke vladajuće koalicije te pučka pravobraniteljica i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. (Hina/S.V.)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
