Uskoro bi na bocama vina mogla osvanuti mrtvačka glava!

Vinari strahuju da će na svoja vina morati zalijepiti etiketu s mrtvačkom glavom. Priznaju i sami da bi takav proizvod u velikom luku zaobišli. Oznaka štetnosti zasigurno bi se negativno odrazila na prodaju vina. A i takva odluka bi mogla postati predmetom znanstvene rasprave.

Pročitajte i ovo Wine and walk Sve popularniji oblik turizma na istoku Hrvatske: Posjetitelji su oduševljeni Uvoz i izvoz grizu Vinogradari se našli u obranom grožđu, no nemaju ga kome prodati

Mnogi znanstvenici tvrde da vino u umjerenim količinama liječi. E, sad, ako je nešto lijek, na njemu ne može stajati opasno po zdravlje. Koliko je vinarski lobi jak vidjet ćemo na jesen kada će Europska komisija odlučivati je li vino štetno ili nije.

>> Gračišće: Na 10. smotri vina predstavljeno čak 266 vrsta vina

Kutjevački vinar Branimir Mihalj ne može zamisliti da na svoje vino lijepi oznaku štetno po zdravlje. Za njega je vino nektar, a ne alkohol. 'Piće je to koje je zapravo značilo zdravlje, a ne mrtvačka glava koja predstavlja opasan proizvod i nešto ekstra negativno', rekao je Branimir.

S vinarima se slažu i znanstvenici. Francuzi su dokazali da je čaša vina zdravija od čaše prirodnog soka od naranče. 'Vino ako se konzumira u normalnim količinama, ono će poboljšati naš život', kaže Vera Soldo Čamak, prehrambeni tehnolog. Oznaka štetnosti negativno bi se odrazila na prodaju, strahuju vinari.

'Sigurno da sam kupac, potrošač vina, da vidim negdje mrtvačku glavu, sigurno bi to zaobišao', rekao je Branimir. Recesija je već uzela svoj danak. Neprodano vrhunsko vino skuplja paučinu.

'U zadnjih par godina se osjeti da je kriza, pogotovo zadnjih godinu dana i da se više troše vina manje cjenovne kategorije i teško je za naplatu', rekla je Martina Krauthaker Grgić, vinar. Hrvatski građanin teško si može priuštiti butelju vrhunskoga vina. Domaći vinari sve se više okreću izvozu. 'Ide u Rusiju, Švicarsku, nešto smo izvezli u Ameriku, sad imamo neka pitanja za Kinu', dodaje Martina.

Svoju ledenu berbu Mihaljevi su izvezli u Englesku. 'Maloprodajna cijena jedne boce u Hrvatskoj je 500-njak kuna', kaže Branimir. I tako su pivopije Englezi počeli piti vino, a Hrvati pivo. Ne svojom voljom. Već voljom svojih novčanika.

Proizvodnjom grožđa bavi se više od 100 tisuća obitelji u Hrvatskoj, a proizvodnja vina godinama se smanjuje. Problem je u tržištu i naplati. Hrvati su se posljednjih desetljeća 'navukli' na pivo. Ne zato što ga više vole od vina, već zato što je jeftinije. Prosječni Hrvat rijetko si može priuštiti butelju vrhunskoga vina. Jednostavno za Hrvate je vino preskupo u trgovinama, a o restoranima da i ne govorimo.
 

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.