Obavijesti Video Pretražite Navigacija

Umro akademik Ivan Supek

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Posljednji ispraćaj akademika Ivana Supeka bio je jutros u najužem krugu obitelji i prijatelja na zagrebačkom Krematoriju, potvrđeno je popodne u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Hrvatski fizičar, filozof, pisac, borac za mir i humanist akademik Ivan Supek preminuo je nakon duge bolesti 5. ožujka u obiteljskom domu u Zagrebu.

Pročitajte i ovo Papa Franjo Izbjegava raskoš Papa će biti pokopan izvan Vatikana Slika nije dostupna Ispratili ga prijatelji i sugrađani Pokopan 16-godišnjak koji je poginuo u stravičnoj nesreći u Kuparima

Rođen je 8. travnja 1915. u Zagrebu. 

Nakon studija na zagrebačkom Sveučilištu, nastavio je studij filozofije, fizike i matematike u Beču. 

Doktorat fizike postigao je u Zuerichu pod vodstvom poznatoga fizičara Wernera Heisenberga s kojim je nastavio raditi do 1943. Heisenberg mu je i pomogao da iziđe iz pritvora kad ga je zatočio Gestapo.

Kao dosljedan antifašist odlazi u kolovozu 1943. na oslobođeni teritorij gdje najviše radi u prosvjetnom odjelu ZAVNOH-a. 

Sudionik je Kongresa kulturnih radnika u Topuskom 1944. na kojem jedini drži govor o znanosti u kojem ističe važnost znanstvene revolucije za izgradnju zemlje i upućuje prvi javni apel protiv uporabe nuklearnog oružja.

Ivan Supek predavao je teorijsku fizike na Sveučilištu u Zagrebu. 

Jedan je od utemeljitelja Instituta Ruđer Bošković iz kojeg je
isključen 1958. jer se usprotivio planovima jugoslavenske Federalne komisije za nuklearnu energiju o izradbi atomske bombe.

Osnovao je 1960. Institut za filozofiju znanosti i mira, odjel
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a 1966. pokrenuo je izdavanje časopisa Encyclopaedia Moderna.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu postao je 1969., a 1970. potaknuo je osnivanje Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku (IUC). 

Nakon obračuna s hrvatskim proljećem 1971. isključen je iz hrvatskog javnog života 18 godina.

Supek je bio i jedan od osnivača međunarodnih organizacija Pagvaš te Svijet bez bombe. 

Godine 1976. potpisao je Dubrovnik-Philadelphia Deklaraciju s poznatim znanstvenicima Philip Noel-Baker, Linus Pauling
i Robert Peccei.

Od 1991. do 1997. bio je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Autor je 20 romana i 18 drama s povijesnim, filozofskim, političkim i znanstveno-fantastičnim temama.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene