Povećanje cijene DZO-a: 'Ministar govori neistine, u interesu privatnika želi uništiti socijalnu solidarnost'

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika i saborski zastupnik Silvano Hrelja rekao je kako će poskupljenje dopunskog zdravstvenog osiguranja uništiti socijalnu solidarnost. Ministar zdravlja Dario Nakić je najavom povećanja police dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 70 na 89 kuna, pokazao da je jako zabrinut nad sudbinom privatnih zdravstvenih osiguravatelja, a na teret neprofitnog i sveobuhvatnog zdravstvenog osiguranja koje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, smatra Hrelja.

Pročitajte i ovo Povećana je i participacija Od Nove godine zdravstvo je skuplje: Provjerite koliko ćete sada plaćati neke operacije 'Počinjemo uvoditi red' Karamarko o dopunskom: To je borba za smanjenje duga u zdravstvu

'Ministar ne zna situaciju s policama, ali je jako zabrinut za privatne osiguravatelje. U interesu privatnika pokušava uništiti socijalnu solidarnost. Više od 90 posto starijih od 60 godina su korisnici dopunskog zdravstvenog osiguranja. Ne smije se na teret umirovljenika ići na poskupljenje jer su oni najranjiviji', istaknuo je Hrelja.

'Mi branimo utvrdu socijalne solidarnosti. To što je država ostala 'kratka' za 200 milijuna kuna u 2015. godini ne može biti razlog za dizanje police', kazao je Hrelaj te dodao: 'HZZO s 1,6 milijuna korisnika posluje pozitivno bez obzira na dug države, jer je naplativost 98 posto. To što ministar Dario Nakić govori su neistine. Bacamo mu rukavicu da ispred umirovljeničkih stranaka i udruga sučelimo činjenice o dopunskom osiguranju'.

Država je dužna, istaknuo je Hrelja, osiguravatelju platiti dug za 2015. dopunsko osiguranje za 975 tisuća osoba, ali ne tako da poveća police dopunskog osiguranja onima koji te police uredno plaćaju. Dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a je, smatra, zadnja institucija socijalne i međugeneracijske solidarnosti u Hrvatskoj, koja svima omogućava jedinstvenu cijenu dopunskog osiguranja.

'Osobno sam pretrpio puno kritika kada smo 2013. prihvatili jedinstvenu cijenu od 70 kuna po polici, no bili smo svjesni da je Hrvatskoj potrebno jedno neprofitno zdravstveno osiguranje', rekao je Hrelja.

Pozvao je ministra Nakića da se umjesto povećanjem radije pozabavi povećanjem cenzusa za oslobađanje od plaćanja dopunskog osiguranja budući da ih država nije mijenjala od 2004. godine, a cenzusi su vrlo niski i iznose za samca 1.939 kuna, a člana obitelji 1.516 kuna.

SDP: Hrvatska mora ostati socijalna država

'Politika koju kroz mjere i reforme provodi Vlada povećat će socijalnu nejednakost i vratiti nas u '90. Vlada zaboravlja na male plaće i mirovine. Samo zdravi radnici mogu biti dobri radnici, a ako si neće moći prijuštiti zdravlje - kako će raditi? Trebao bi se povećati standard građana, a ne obrnuto', kazao je saborski zastupnik i bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. 'Vlada zaboravlja da velika većina građana prima plaću manju od prosječne, velik dio prima neredovito, umirovljenici imaju male mirovine i povećanje od 19 kuna mjesečno je za njih jako puno'.

Povećanje participacije, smatra Mrsić, neće rezultirati poboljšanjem kvalitete liječničke usluge.

'Vlada ne zna zakrpati proračunsku rupu. Pozivamo da se mjera opozove jer nećemo imati bolju uslugu, nego će dovesti do siromaštva. Očito je da ima voše kormilara u ovoj Vladi', zaključio je Mrsić.

'Vidimo urušavanje javnog zdravstvenog sektora i stvaranje ubožnica od naših bolnica. To je put prema privatizaciji zdravstva - onaj tko si može prijuštiti može, a tko ne.... Postoje i druge mjere kojima se može pomoći, neprimjereno je prebacivati teret nedostataka na građane', složio se i bivši ministar zdravlja Siniša Varga. 'SDP i dalje čvrsto stoji na poziciji da svakome treba biti dostupna zdravstvena zaštita pod jednakim uvjetima i da usluge moraju biti kvalitetne te da liječnici i medicinske sestre i svo zdravstveno i nezdravstveno osoblje prvenstveno moraju biti orijentirani na javnozdravstveni sustav'.

'Vidimo da se Vlada ljulja, ministri se međusobno svađaju, ne slažu se potpredsjednici Vlade s premijerom i dođemo li ponovno u mogućnost da preuzmemo odgovornost za Vladu, spremni smo omogućiti jednako dostupnu zdravstvenu zaštitu za sve građane i vratiti participaciju na 70 kuna', poručio je Varga.

Upitan o podatku iz HZZO-a da je država u 2015,. umjesto 815 milijuna kuna platila 300-tinjak milijuna kuna, Varga je rekao kako prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju postoji obveza središnje države odnosno Ministarstva financija i državne riznice prema hrvatskom zdravstvenom sustavu. To se tiče financiranja obveza građana koji ne uplaćuju doprinos, djecu, nezaposlene kako i za socijalni sloj građana, oko 900.000 građana koji imaju tzv. G iskaznicu zdravstvenog osiguranja za koje se država obvezala platiti dopunsko osiguranje. To je na razini 5 milijardi kuna, a država to nadoknađuje s oko 2,4 milijarde kuna, odnosno nešto manje od polovice, pojasnio je Varga.

Ministarstvo zdravlja, odnosno HZZO, raspolaže s doprinosima sve zajedno s oko 23 milijarde kuna i to je za naše poimanje uz postojeću razinu zdravstvene zaštite i provedbu refromskih mjera, za sada dostatna količina novca i da se ne treba dodatno opterećivati građane, naglasio je Varga.

MUH: Povećanje dopunskog osiguranja bio bi novi udarac za umirovljenike

Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske također su se oštro usprotivili najavama povećanja dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 70 na 89 kuna, upozorivši da bi to bio novi težak udarac za najstariju populaciju. Traže da se taj prijedlog povuče i nađe drugo rješenje koje "neće dalje osiromašivati već osiromašene umirovljenike".

"To je udar i na kompletan zdravstveni sustav i na socijalnu državu. Umjesto socijalne osjetljivosti, pod utjecajem raznih privatnih lobija, ovakvi potezi samo nagovještavaju i neprihvatljivu privatizaciju u zdravstvu po kojoj će samo bogati imati punu zdravstvenu skrb, a siromašni neće imati ni elementarnu", rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Josip Kovačić.

Matica i Sindikat upozoravaju da su mirovine već sada toliko niske da mnogi umirovljenici jedva preživljavaju i ne mogu podnijeti dodatne troškove koje im sada najavljuje nova Vlada, ali i da je siromaštvo umirovljenika daleko veće nego što se to u javnosti prikazuje.

Kovačić je naveo da prosječna mirovina iznosi 2.237 kuna, što je, ističe, 38 posto prosječne neto plaće ili 27 posto bruto plaće u Hrvatskoj. Prema izračunu Matice, u veljači za siječanj 870.215 umirovljenika, odnosno njih 76 posto primilo je prosječnu mirovinu u iznosu od 1.680 kuna, dok je 552.365 umirovljenika, odnosno njih oko 48 posto primilo 1.237 kuna.

"Prema najnovijem usklađivanju mirovine su porasle za svega 11 kuna u prosjeku, a sada im se kroz dopunsko zdravstveno osiguranje najavljuje oduzimanje 19 kuna, što znači da mirovine i dalje drastično padaju, a sve veći broj umirovljenika postaje puka sirotinja", kazao je Kovačić.

Ustvrdio je da rezervi u smislu reformskih restrikcija prema umirovljenicima jednostavno nema i zato se, smatra predsjednik Matice, mora uspostaviti socijalni dijalog kako bi se država usmjerila na rješavanje gorućih umirovljeničkih problema.

Naglasio je da od njihovog pisanog zahtjeva premijeru Tihomiru Oreškoviću da se aktivira Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe koje bi razmatralo sve prijedloge zakona i propise prije nego što idu na usvajanje u Vladu i Sabor - još nema ništa, a da bi ono baš sada trebalo razmotriti ovaj ministrov prijedlog i jasno dati do znanja da nije prihvatljiv.

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović ocijenila je da ministar zdravlja Dario Nakić nema socijalne osjetljivosti i nije čovjek dijaloga već je solist i šteti vladi.

"Ministru zdravlja jedini je problem da li će imati pravno moguće okolnosti kako bi već od 1. svibnja uveo povećanu cijenu dopunskog osiguranja. Mi tvrdimo da ih nema jer je prije točno deset dana usvojen proračun koji podrazumijeva gotov proračun za zdravstvenu riznicu", kazala je.

Petrović je upozorila da se starije osobe u Hrvatskoj suočavaju s dramatično rastućim rizikom od siromaštva te navela da je stopa siromaštva za tu grupaciju dramatično viša nego u susjedstvu, dvostruko veća nego u zemljama Europske unije te 80 posto veća od stope siromaštva koja se veže uz ukupnu populaciju svih hrvatskih građana.

Matica i Sindikat stoga zahtijevaju da svi koji imaju mirovine ispod 2.700 kuna ne plaćaju doprinos, da se dodatno zdravstveno osiguranje ukine do sljedećeg rebalnsa proračuna ili proračuna te da se omogući da u Upravnom vijeću HZZO-a sjede dva predstavnika umirovljeničkih udruga.

Na konferenciji za novinare Matica i Sindikat potpisali su sporazum o suradnji.