Ukida se maksimalno dopuštena dobna razlika između potencijalnog posvajatelja i djeteta.
Pročitajte i ovo
Upravo je to, tvrde stručnjaci iz prakse, do sada priječilo mnoge posvajatelje da finaliziraju posvajanje, jer su bili prestari.
Naime, važeći Zakon propisuje da razlika između posvajatelja i djeteta ne smije biti veća od 40, a iznimno 45 godina.
'Namjera nam je povećati broj posvojene djece i izbjeći apsurde koje je ovakvo rješenje nametalo. Javljali su nam se posvajatelji koji su bili dva tjedna ili deset dana stariji od dopuštene granice.
Svjesni da će netko uvijek biti koji dan prestar, odlučili smo slijediti europsku Konvenciju o posvajanju djece i u potpunosti ukinuti takvu odredbu', potvrdila je ministrica obitelji i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor.
Europska Konvencija, ni postojeća ni nova, koja bi ove godine trebala biti prihvaćena, uopće ne propisuje maksimalnu dobnu razliku, već samo donju starosnu granicu posvajatelja, za koju preporučuju da bude od 21 do 35 godina. Poštujući dosadašnje propise, postojala je mogućnost da dijete posvoji samo jedan roditelj.
Primjerice, ako je otac bio prestar, dijete bi posvojila samo majka dok mu posvajatelj pravno nije bio ništa. U djetetovim dokumentima, otac bi bio nepoznat.
Prema iskustvu Jasne Ćurković-Kelave, ravnateljice Dječjeg doma Zagreb, iz te je ustanove na tzv. “nepotpuno” posvajanje otišlo stotinjak djece.
'Pozdravljam ukidanje te diskriminacijske odluke koje će odgovarati stvarnoj društvenoj situaciji i omogućiti brojnoj djeci, koja su na lažnom udomiteljstvu jer ih par zbog dobi ne može posvojiti, da steknu obitelj.
Osobito mi je pak drago zbog djece kojoj zbog pravnih odredbi jedan roditelj to nikada pravno ne može biti', ističe Ćurković-Kelava.
Ovakva rješenja ponekad su imala doista tragične posljedice: nakon smrti posvajatelja, dijete je trebalo tražiti posebnu dozvolu da ostane živjeti s drugim roditeljem, jer mu on pravno-formalno nije u rodu.
'Gornja dobna granica bila je zaštitna odredba'
No, oko ukidanja maksimalne dobne razlike struka ipak nije jedinstvena. Poznato je da su autorice Obiteljskog zakona, dr. Dubravka Hrabar i dr. Aleksandra Korać s Katedre za obiteljsko pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, protiv takve odluke.
Njihov je argument da odredbe o posvajanju trebaju slijediti prirodu, odnosno propisivati razlike koje su uobičajene između bioloških roditelja i djece.
Smatraju i da će se ukidanjem dobne granice smanjiti mogućnosti starije djece da ikada nađu posvajatelje. Drugim riječima, prema sadašnjem zakonu, 55-godišnjak nije mogao posvojiti dijete mlađe od deset godina, a prema novom će Zakonu moći.
'Gornja dobna granica bila je zaštitna odredba, kojom se sprečavalo da 70-godišnjaci posvajaju dojenčad te se otvarala mnogo veća mogućnost da starija djeca budu posvojena. Smatram da je okvir trebao ostati, jer svi žele mlađe dijete. Vidjet ćemo što će praksa donijeti', ističe pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić.
No, dr. Dijana Jakovac-Lozić s Katedre za obiteljsko pravo splitskog Pravnog fakulteta tvrdi da, prema njezinom bogatom iskustvu, ovi argumenti ne stoje.
'Mnogo sam radila s posvajateljima i uvjeravam vas da nema posvajatelja koji želi posvojiti malo dijete, a koji će se predomisliti zbog svoje dobi. Takvi posvajatelji odlaze u inozemstvo i posvajaju manju djecu, jer u većini zemalja nema propisane maksimalne dobne razlike. Stoga pozdravljam odluku o ukidanju granice', kaže dr. Dijana Jakovac-Lozić.
