'Kada gledamo život građana u Hrvatskoj, većina se želi osjećati sigurno, da bi se osjećali sigurno moraju biti slobodni, a slobodni su samo ako su slobodni od straha. Strah raste u neznanju pa prema tome ključ za borbu za kvalitetniji život u Hrvatskoj je obrazovanje', rekao je Jovanović.
Pročitajte i ovo
Istaknuo je kako vjeruje da će i u Vukovaru što prije zaživjeti obrazovanje u kojem se djeca neće dijeliti na djecu hrvatske i srpske nacionalnosti, nego će učiti sve što je potrebno za bolji i kvalitetniji život. Ocijenio je da je tu uvelike važan građanski odgoj, odgoj i obrazovanje za građansko društvo i demokraciju koje će se iduće jeseni uvesti u sve škole u Hrvatskoj. Ministar vjeruje kako provedenog referenudama i onoga koji se najavljuje ne bi bilo da je Hrvatska u proteklih 20 godina imala građanski odgoj u školama.
'Građani bi shvatili da u modernome građanskom društvu prava svakog čovjeka sežu do trenutka kada ne ugrožavaju prava nekog drugog', rekao je ministar.
VIDEO Jovanović: Kao građanin smatram da vjeronauku nije mjesto u školi
Na konferenciji je među ostalim, uz A, B i C model školovanja nacionalnih manjina, predstavljena i ideja Nansen dijalog centra iz Osijeka, koji u suradnji s Norveškom već 10 godina u Vukovaru pokušava oživotvoriti tzv. integrativnu novu školu u kojoj bi se djeca školovala na hrvatskom jeziku i pismu, a imala bi mogućnost njegovanja vlastitog identiteta te upoznavanja identiteta drugih.
Ministar Jovanović istaknuo je da njegovo ministarstvo podupire ideju o integrativnoj novoj školi u Vukovaru. Vjeruje da bi, uz potporu norveške vlade, iduće jeseni mogao zaživjeti projekt nove škole u Vukovaru i Kninu.
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i svi ostali propisi jamče nacionalnim manjinama pravo da se školuju po A, B, ili C modelu, rekao je ministar i dodao kako Vlada smatra da treba omogućiti i dodatni izbor.
Taj dodatni izbor je integrativna nova škola, škola u koju se ide bez obzira na nacionalnu pripadnost, po programu koji će donijeti znanje, vještine i vrijednosna stajališta koja osiguravaju da Hrvatska bude moderna članica europskog društva u kojoj se građane ne gleda po etničkoj, nacionalnoj, vjerskoj ili spolnoj opredijeljenosti, nego po tome što znaju i koliko vrijede te po tome pridonose li svojim životom kvaliteti života cijele zajednice.
Izvršna direktorica Mreže centara za obrazovne politike Lana Jurko predstavila je rezultate istraživanja mehanizama potpore i realizacije prava na obrazovanje manjinskih skupina koje je provedeno u Vukovarsko-srijemskoj i Istarskoj županiji te u Zagrebu.
Paradoksalno je da učenici u hrvatskim školama u Vukovarsko-srijemskoj županiji većinom ne odobravaju škole za srpsku manjinu, a istodobno nisu spremni pohađati isti razred s učenicima srpske nacionalne manjine. U nastavi povijesti, primjerice, čak je 86 posto učenika srpskoga jezičnog programa dalo do znanja da su njihovi nastavnici pokazali neki stupanj neodobravanja službenoga povijesnog kurikuluma te su reagirali tako da ispravljaju njegovu poruku.
'Dok god imate situaciju da se manjina ne prepoznaje u većinskome kurikulumu, potreba za odvojenim obrazovanjem ostaje', zaključila je Jurko.
Zamjenik predsjednika Srpskoga narodnog vijeća Saša Milošević zamjerio je što je ukinut program obrazovanja za učitelje razredne nastave srpskog jezika i kulture na Učiteljskom fakultetu te što u mjestima sa srpskim stanovništvom nema manjinskih škola, kojih ima za Čehe, Mađare, Talijane i Židove. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
