'Najnoviji događaji u Japanu pokazuju da su ta ulaganja pravi potezi. Barem dvije od naših zadnjih investicija smanjuju rizike koji bi mogli izazvati prirodne nesreće većih dimenzija', rekao je Rožman.
Riječ je o planiranom početku rada dodatnog, trećeg dizelskog generatora za pumpe koje osiguravaju hlađenje reaktora. Njime će se dodatno smanjiti rizik pregrijavanja reaktora u slučaju raspada električne mreže, kako se to dogodilo u Japanu, tvrdi Rožman. Svaki od dizelskih generatora u takvoj je situaciji naime sposoban osiguravati dovoljno samostalne energije za crpke. Dodatni generator počet će djelovati iduće godine, a kako bi se smanjio rizik od poplava, povećat će se razina nasipa uz Savu blizu Krškog, naveo je Rožman.
>> Krško ne radi, RH nema problema sa strujom
Što se tiče utjecaja koje će nesreća u japanskim reaktorima imati na razvoj energetike u svijetu, Rožman je ocijenio da će se pooštriti sigurnosni standardi i jedinstvena metodologija procjene rizika. 'Analize će dati jedinstvene preporuke za sve. Pozornost stručne javnosti najviše je okrenuta prema analizi regulatora za nuklearnu energiju u SAD-u', rekao je Rožman. S druge strane i Europske ustanove trenutno pripremaju jedinstvenu metodologiju za procjenu sigurnosti i rizika i koliko se može ocijeniti ta će mjerila biti obvezna za sve", rekao je u vezi tzv. stresnih testova koji su predloženi u EU-u za sve europske nuklearke nakon oštećenja u japanskim reaktorima izazvanih potresom i tsunamijem.
Direktor nuklearke Krško upozorava da se nuklearni reaktori u Europi u različitim državama razlikuju u tehnologiji kao i predviđenim sigurnosnim standardima i zakonskim okvirima. Zato bi sve te specifičnosti trebalo uvažiti i pri donošenju novih standarda jer se samo tako može dati doprinos struci i povećanju sigurnosti.
Novi standardi sigurnosti i testovi za nuklearne reaktore trebali bi dati konkretan rezultat, a izbjeći da se njima samo zadovolje 'politička stajališta', smatra Rožman. Iako će japanski događaji možda utjecati na usporavanje gradnje novih nuklearnih reaktora, Rožman je uvjeren da se 'bez nuklearne energije ne može'. Slovenija, po njegovu mišljenju, mora odlučiti koliko ambicioznu energetsku politiku, uključujući i nuklearnu, želi provoditi. Da li, kako je rekao, želi zarađivati na izvozu električne energije ili proizvoditi samo onoliko koliko treba ili čak ovisiti o uvozu struje. Odustajanje Slovenije od novih energetskih projekata, ističe Rožman, bila bi slaba odluka s obzirom na njen geostrateški položaj 'između istoka i zapada' jer izvozom energije može mnogo zaraditi. (Hina)
