UŽIVO Plenković i Marić predstavili rebalans proračuna, zastupnici ih počeli rešetati

Sjednica sabora počela je u 9:30 sati. Nakon rasprave klubova zastupnika u Sabor su stigli premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić koji su predstavili proračun za iduću godinu.

Pročitajte i ovo 16. Vlada RH Plenković nakon saborske podrške vladi poručio: "Napravit ćemo iskorak, pokušat ćemo uspostaviti dijalog s oporbom" Analiza Hrvoja Krešića HDZ i DP potpisali sporazum: "Ta koalicija djeluje poprilično krhko, a zanimljiv je i trenutak potpisivanja"

Plenković je proračun nazvao "proračunom koji osigurava Hrvatskoj gospodarski oporavak". Kaže da je cilj Vlade da i dalje pruža potporu građanima i gospodarstvu.

"Naša reakcija bila je brza i bila je učinkovita", rekao je i dodao kako je zahvaljujući njihovim potezima 613 tisuća radnika u privatnom sektoru dobilo plaće.

"Posljedica ovih neočekivanih potreba za zaduživanje zbog pandemije je bila i da smo morali provesti dva rebalansa proračuna", izjavio je i dodao da će ukupan iznos sredstava do kraja godine za očuvanje radnih mjera i aktivnih mjera zapošljavanja iznositi 8,1 milijardu kuna.

"Za zdravstvo, mirovine, nezaposlene i socijalnu skrb izdvojeno je dodatnih 8,6 milijardi kuna", rekao je premijer.

"Dobro je da se nakon još pesimističnijih prognoza očekuje pad BDP-a od 8 posto,", rekao je premijer te dodao: "Iduće godine očekujemo rast BDP-a od 5 posto, 2022. od 3,4 posto 2023. 3,1 posto. Europska komisija prognozira za Hrvatsku iduće godine rast od 5,7 posto što je pri samom vrhu u odnosu na druge članice".

Za sanaciju šteta od potresa ukupno će biti na raspolaganju 8,4 milijarde kuna, dodao je.

"Ukupni prihodi u 2021. planirani su na 147,3 milijarde kuna", kazao je i dodao da su rashodi planirani na 157,9 milijardi kuna.

Za sanaciju šteta od potresa ukupno će biti na raspolaganju 2,4 milijarde kuna , te još 4,2 milijarde kuna 2022. uz dodate međunarodne izvore koje ćemo osigurati , najavio je.

Plenković je istaknuo kako žele pomoći onima koji su najpotrebitiji, roditeljima-njegovateljima, osobama s invaliditetom, osigurati nacionalnu naknadu za starije osobe, povećati prava za roditeljski dopust za zaposlene.

"Izuzetno je važno da u 2021. godini ostanemo u manjku od 3 posto", rekao je Plenković i objasnio da je planirani manjak općeg proračuna od 2,9% iznosa BDP-a. Godinu kasnije je planiran manjak od 2,1 a godinu nakon toga 1,6 posto.

Ministar Marić kazao je da je jamstvena zaliha 300 milijuna kuna, a proračunska zaliha 100 milijuna kuna.

"Vezano za samo zaduženje, zakonom je utvrđeno kako se zaduženje na domaćem i inozemnom tržištu može provesti do ukupnog iznosa od 33,9 milijardi kuna, tekuće otplate glavnice državnog proračuna 22,6 milijardi kuna", rekao je Marić.

Ministar je dodao je kako u trećem mjesecu dolazi redovno dospijeće jedne američke obveznice u iznosu od milijardu i pol dolara, a u sedmom mjesecu šest milijardi kuna na domaćem tržištu.

"Normalno, namjera je refinancirati ovaj dug", rekao je.

Zastupnici imaju 31 repliku na izlaganje premijera Plenkovića, na Marićevo sedam.

Prekratko vrijeme za kvalitetnu raspravu

Karolina Vidović Krišto (DP) i Tomislav Tomašević (Možemo) upozorili su uoči rasprave da im je ostavljeno prekratko vrijeme za pripremu kvalitetne rasprave o tako važnom dokumentu kao što je proračun.

"Prijedlog proračuna upućen je 30. listopada, dovoljno rano, ne sjećam se da je ikada tako rano upućen tekst i ako se niste uspjeli pripremiti za raspravu u 19 dana onda vjerojatno imate nekih problema", poručio im je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Peđa Grbin (SDP) upitao je ima li Hrvatska plan B obzirom da se u velikoj mjeri oslanja na prihode iz EU-a, a Poljska i Mađarska najavljuju veto na proračun EU-a . Na isto upozorava i Anka Mrak Taritaš (GLAS).

"Niti na jednoj temi koju dotičete ne govorite precizno niti potpuno pa takav odgovor zavrjeđujete"

Među prvima je premijeru replicirala zastupnica Vidović Krišto.

"Gospodine Plenkoviću, počevši od 2011. godine pa sve do unazad nekoliko godina države koje su bile porezne oaze, Švicarska, Lihtenštajn i tako dalje, su bile suočene s takozvanim probijanjem bankarske tajne. Uz to su došli slučajevi kao Panama papers u kojima su novinari razotkrili utaju poreza na svjetskoj razini. Sve države, od Njemačke, Austrije, Velike Britanije su naplatile milijarde od takozvanog kaznenog poreza zbog skrivenog novca i sličnoga. Jedina država koja nije ništa naplatila je očito Hrvatska. Postavlja se pitanje - ili nismo imali nijednog prijestupnika koji je iznio tajne novce na račune u inozemstvo ili vi, hrvatska Vlado, porezna upravo, policijo ste sami upetljani tako da hrvatski porezni obveznici nisu dobili ni kune tog kaznenog poreza. A propos vašeg kaznenog USKOK-a koji radi brzinom ostarjelog puža, sugeriram mu da posjeti Vrhovni sud, Ustavni sud, Županijske sudove, bivše i sadašnje vladine dužnosnike Kalmete, Bandiće, Čačiće...", rekla je u replici.

A premijer je odgovorio: "Hvala lijepa zastupnici Krišto, ovaj put niste išli u vašu standardnu tezu o trgovačkoj hrvatsko-srpskoj koaliciji, koaliciji Plenkovićevog HDZ-a i Stanimirovićevog SDSS-a ali ne prezate od ad-hominem prozivanja ljudi i napada. No dobro, to je vaš stil i hrvatska javnost to zna. Dobro je i da to znaju članovi stranke u okviru koje ste izabrani premda navodno niste članica. Vašu demagogiju slušali smo neki dan na raspravi o interpelaciji. Prepuna netočnosti, prepuna krivih navoda, prepuna manipulacija ali to je vaš stil sa poluspuštenom maskom i to je važno da javnost zna. To ću vam jedino odgovoriti jer vaša pitanja o tome da zakoni i institucije nisu u skladu s onim što je europska praksa jednostavno ne stoji. Niti na jednoj temi koju dotičete ne govorite precizno niti potpuno pa takav odgovor zavrjeđujete".

Maras: U proračunu nedostaje stavka uplata nepripadajuće dobiti koju će HDZ uplatiti zbog Fimi medije

"Proračun je kompleksan i potkrade se poneki propust. Pa tako u proračunskim prihodima nedostaje stavka od 18,1 milijuna kuna. I to 3,5 milijuna kuna na stavci - kazne i 14,6 milijuna kuna na - uplata nepripadajuće dobiti koje će HDZ trebati uplatiti po presudi za Fimi mediju. Ja znam da vas iznimno iritira kada se uspoređuje HDZ s onim iz 2008. godine, međutim dok svaki mjesec ili svaka dva-tri mjeseca morate smjenjivati ministre zbog afera, dok se nedovoljno na lokalnoj razini ograđujete od postupaka vaših lokalnih čelnika, dok državne tvrtke tuže zbog izgovorene riječi sa državnim novcima zastupnike, pa i vašeg najdražeg Marasa, nema šanse da vam pustim da tako lako skinete tu etiketu ili kako bi vi rekli 'no way'", rekao je SDP-ov Arsen Bauk.

"Što se tiče ovih tužbi, ja mislim da su one katastrofa i ja ću tražiti od nadležnih ministara da vidimo kako je moguće da netko tko je predsjednik uprave ide pokretati tužbe protiv saborskih zastupnika za takvu riječ, uključivši i bivšeg saborskog zastupnika Gordana Marasa. To je nedopustivo. Tu se s vama slažem i ja mislim još gore o tome nego vi. No, drugo je da li je istina ono što su zastupnici rekli. Zastupnicima možemo svašta dopustiti pa i ovu malu omašku kako ju vi zovete zbog navodno zaboravljene stavke. Kao što znate, 'no way' što se tiče etiketa. Tu ću čvrsto ustrajati jer to nema nikakve veze sa mnom i s aktualnim vodstvom HDZ-a. A drugo, uložit će se žalba kao dopušteni pravni lijek, a što se tiče kasnije, to ćemo vidjeti", odgovorio je Plenković.

Ukupni prihodi državnog proračuna za 2021. godinu planirani su u iznosu od 147.26 milijardi kuna, što je za 12,3 posto više u odnosu na prihode planirane prijedlogom rebalansa proračuna za ovu godinu.

Pritom bi prihodi od poreza iduće godine trebali dosegnuti 79.5 milijardi kuna ili 10.4 posto više nego u ovoj godini, a doprinosi 24.6 milijardi kuna ili 8.4 posto više. Znatan rast očekuje se i na stavci pomoći, koje bi trebale porasti za 29.4 posto, na gotovo 25 milijardi kuna.

Ukupni rashodi, pak iznosit će 157.7 milijardi kuna ili 1.3 posto više nego ove godine, tako da će manjak proračuna biti na razini 10.66 milijardi kuna.

Zastupnici pozvali na dodatne mjere na sjeveru zemlje

Zbog pogoršanja epidemiološke situacije saborski zastupnici pozvali su u četvrtak na uvođenje dodatnih mjera, posebice na sjeveru zemlje gdje je sve više zaraženih koronavirusom i hospitaliziranih.

Davor Dretar (Klub zastupnika Domovinskog pokreta) pozvao je na hitne mjere kako bi se poboljšalo stanje u Varaždinskoj županiji, koja je po broju zaraženih najgora regija u EU-u.

"Vidimo potpuni kolaps zdravstvenog sustava na sjeveru”, ustvrdio je Dretar u slobodnom govoru na početku sjednice.

Zbog stanja na sjeveru zemlje i Andreja Marić (Klub zastupnika SDP-a) pozvala je na uvođenje dodatnih mjera u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Predlaže masovno testiranje zdravstvenih djelatnika, zaposlenika i štićenika domova zdravlja, zaposlenika škola, vrtića, poduzeća, restorana, kafića kao i uvođenje online nastave u višim razredima osnovne škole, srednjim školama i fakultetima na najmanje četiri tjedna, te ograničenje izvanškolskih aktivnosti .

Također predlaže masovno testiranje brzim testovima i svih asimptomatskih građana starijih od 10 godina. Marić navodi kako bi testiranje trebalo biti besplatno za sve te da ga treba provesti u kratkom vremenu, odnosno kroz dva do tri dana.

"Vrijeme je za uzbunu", ustvrdila je Marić.

Zekanović: Ne može biti pomirbe bez jasne krivice

Hrvoje Zekanović (Klub zastupnika Hrvatskih suverenista) u slobodnom govoru osvrnuo se na obilježavanje pada Vukovara i pokolja u Škabrnji ustvrdivši kako ne može biti pomirbe bez jasne krivice.

"Mi smo stvarno lud narod, ima li itko u visokoj hrvatskoj politici da je normalan, 2020. godine mijenjamo politiku i odjednom je važnije hoće li Milorad Pupovac doći u Škarbnju, a gotovo se ne spominje pokolj 100 stanovnika Škabrnje”, kazao je Zekanović.

"To što se naziva pomirba je civilizacijsko posrnuće, to je nemoralno, ne može se dogoditi pomirba bez jasne krivice, ne mogu svi biti krivi, pripadnici srpske nacionale manjine, vi se krivi, a Hrvati nisu krivi”, rekao je Zekanović.

Spočitnuo je potpredsjedniku Vlade Borisu Milošević da jednako govori o četnicima i istovremeno izražava najdublje žaljenje prema hrvatskim žrtvama.

"Andreju, Milorade, Borise, dosta je s ovim više. Ne spominjite pomirbu na ovaj način, to je degutantno”, kazao je.

Marija Selak Raspudić (Most) također se osvrnula na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje istaknuvši da je od presudne važnosti rješavanje pitanja nestalih.

"Bez istine nema zdravog pamćenja, bez dostojnoj pokopa svih mrtvih nema pravog smiraja, povjerenje se gradi na istini, priznanju i kajanju", kazala je.

Martinčević: Vlada i Stožer pokazuju potpuno nesnalaženje

Zastupnica Natalija Martinčević (Reformisti) kritizirala je u četvrtak postupanje hrvatske Vlade i Nacionalnog stožera u aktualnom valu koronakrize.

"Vlada i Nacionalni stožer, koji su se u prvom valu postavili odgovorno, u ovom valu pokazuju potpuno nesnalaženje, ignoriranje brojeva i činjenica, posvemašnji populizam i podilaženje nekim skupinama te postupanje dijametralno suprotno postupanju 90 posto država Europske unije“, rekla je Martinčević u saborskoj raspravi na slobodnu temu.

Zapanjujućom je nazvala „silnu strast“ u objašnjavanju kako ne trebamo strože mjere i kako one ne daju rezultate. „Neću navoditi političare, jer oni vole pričati ono što građani žele čuti, ali kada takve izjave dolaze od osoba koje bi trebale predstavljati struku, a stavile su se u službu dnevne politike, onda to postaje opasno“, rekla je zastupnica, dio saborske većine.

"Zanimljivo, to su tumačenja samo one struke koja je najuže vezana uz Vladu“, kazala je Martinčević, navodeći da sva ostala struka: epidemiolozi, ravnatelji bolnica, medicinsko osoblje, govore nešto sasvim drugo – stanje je teško, bolnice su pune, na kraju smo snage, učinite nešto!

Apostrofirala je stanje u Varaždinskoj županiji koje, kaže, pokazuje, kako se virus širi kad se ne poduzimaju mjere. Još 7. listopada ta je županija bila među deset regija u Europi sa najmanjim brojem zaraženih, no sa 17. studenoga postala je prava regija u Europi po broju zaraženih na 100 tisuća stanovnika. U svega 40 dana došli smo od najbolje do najgore regije, upozorila je zastupnica.

Osječki Unikom privatna je podružnica osječkog SDP-a

Nedavni slučaj iz osječkog Zoološkog vrta (ZOO) u kojem je jedna lavica tjednima patila i u agoniji si odgrizla dio noge, a uprava ZOO reagirala tek kad su o tome počeli pisati portali, HDZ-ov Ivan Radić (Klub HDZ-a) iskoristio je kako bi upozorio na način poslovanja ZOO-a i Unikoma, komunalnog poduzeća čiji je sastavni dio.

Unikom posluje gotovo kao privatna podružnica osječkog SDP-a, političko zbrinjavanje postalo je očigledno, kazao je Radić, navodeći da je direktor tog poduzeća potpredsjednik osječkog SDP-a, za njegova pomoćnika postavljen je predsjednik belomanastirskog SDP-a, zbrinut je i predsjednika kluba vijećnika SDP-a u Osijeku. Zastupnik tvrdi da su u koronakrizi povećani koeficijenti nekim djelatnicima Unikoma, dok s druge strane, gradske fontane ne rade, parkovi se ne održavaju redovito, poskupio je odvoz miješanog otpada. Netransparentno poslovanje, političko kadroviranje, socijalna neosjetljivost, tako je zaključno opisao rad Unikoma.

Zašto građevinske inspekcije nema na terenu?

Anka Mrak Taritaš (Ženski klub) prenijela je informacije s terena po kojima se od 2018. ne provodi „apsolutno nikakav“ nadzor građenja ili uklanjanje bespravne gradnje iz prostora. Državni inspektorat i nadzor građenja trebaju biti prava linija obrane prostora u Hrvatskoj, moraju biti na terenu, nadzirati kako tko i što radi i sve bespravno uklanjati. Umjesto toga, ljudi se masovno žale da ne mogu dobiti inspekciju da izađe na teren, ustvrdila je zastupnica, pitajući zašto se odustalo od toga da inspekcija radi svoj posao.

Silvano Hrelja (HSU) kazao je kako smo za vrijeme Domovinskog rata bili jako solidarno društvo, te se upitao jesmo li danas solidarni s onima koji imaju male mirovine, ne svojom krivnjom. Nismo, danas smo oholo, elitističko društvo, ustvrdio je.

Prenio je kako je ovih dana obasut pitanjima 'što je s božićnicom za umirovljenike', te poručio da svi bivši umirovljenici, radnici s niskim mirovinama zaslužuju božićnice. „Ali svi, baš svi“, naglasio je Hrelja.