Jožek Štignjedec, izaslanik predsjednice Republike koja je pokroviteljica "Dana logoraša," istaknuo je kako su logoraši "najrizičnija skupina proizišla iz Domovinskog rata."
Pročitajte i ovo
"Svjedoci ste sustavnog zanemarivanja problema vaše populacije, niste imali priliku u proteklim desetljećima u hrvatskoj javnosti i u Hrvatskom saboru kad se govorilo o Domovinskom ratu iz usta govornika čuti da vas itko spominje, iako ste po svim relevantnim statistikama najrizičnija skupina proizišla iz Domovinskog rata. Došlo je vrijeme da se promijeni odnos prema vama i svim ostalim braniteljima koji su na bilo koji način dali obol u obrani suvereniteta Hrvatske", rekao je Štignjedec.
Prema njegovim riječima kroz 70-ak srpskih logora prošlo je više od 30.000 logoraša od kojih je više od 500 malodobne djece, te više od 3000 žena od kojih su mnoge seksualno zlostavljane, a sada trpe poniženje, rekao je, susrećući svoje silovatelje.
"Da stvar bude još gora ti isti zločinci su djelatnici naših institucija, a za te zločine nitko nije odgovara, a tko je od njih nekim slučajem i dospio do suda - aboliran je," kazao je Štignjedec. On je pozvao hrvatske institucije da poduzmu "sve korake u progonu zločinaca da bi žrtve dobile svoju pravdu, a ne da im se njihovi krvnici izruguju."
Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku i izaslanik predsjednika Sabora Miro Kovač je istaknuo kako ej današnji skup u Kninu iznimno važan jer se njime pokazuje da Hrvatska država skrbi o sebi i Domovinskom ratu i njeguje uspomene na žrtve.
"U prošlosti nismo bili dovoljno učinkoviti na tom planu i moramo puno više raditi na razvijanju kulture sjećanja," poručio je Kovač. Naglasio je kako ranije nismo dovoljno njegovali uspomenu na patnje logoraša koji su mučeni i ubijani u logorima ili su preživjeli u njima. Po njegovim riječima na državnim je institucijama i civilnom društvu obveza da šire istinu o Domovinskom ratu.
Kovač je također istaknuo kako hrvatski logoraši i njihove obitelji imaju pravo od Srbije tražiti odštetu za pretrpljene patnje u srpskim logorima.
Podsjetio je da se Hrvatska izborila izborila za to da jedan od kriterija koji Srbija mora ispuniti za ulazak u EU, a to je stajalište i EU-a, da Srbija ima obvezu osigurati prava žrtava i pristup pravosuđu bez diskriminacije. "Znači svatko tko je bio u srpskim logorima ima pravo tražiti odštetu na sudovima za vrijeme koje je pretrpio u tim logorima. Podrazumijeva se da hrvatska država ima obvezu poduprijeti to," kazao je Kovač.
Izaslanik predsjednika Vlade Nikola Blažević je istaknuo kako se nikad ne smiju zaboraviti patnje logoraša te da je nužno zajedničko djelovanje hrvatskih institucija radi poboljšanja položaja logoraša u društvu.
Posebice je istaknuo angažman ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i državnog tajnika Ivana Vukića u zauzimanju za prava branitelja i logoraša. "Siguran sam da ćemo još bolje promicati interese hrvatskih logoraša koji zaslužuju kvalitetniju skrb,"poručio je Blažević.
Dopredsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih (HDLSKL) logora Ivan Turudić je izvijestio kako su do sada postavljene tek 22 spomen ploče na mjestima bivših logora (od ukupno 70 na prostoru bivše Jugoslavije) i to isključivo na hrvatskom teritoriju jer Srbija i Republika Srpska ne žele priznati svoje zločine.
"Za javno izvođenje pjesme iz Domovinskog rata 'Čavoglave' koja kao stih sadrži naš pozdrav iz Domovinskog rata 'Za dom spremni', vrši se procesuiranje, dok su srpski zločinci koji su naše logoraše tjerali da pjevamo 'sprem'te se sprem'te četnici' kao i sličan četnički repertoar koji oni i danas javno izvode, za ta djela pomilovani ili uopće nisu procesuirani," rekao je Turudić.
Izvijestio je kako je HDLSKL pokrenulo kampanju "I am sorry" ("Oprostite") kojom se na sarkastičan način želi upoznati hrvatska i svjetska javnost o zločinima koji su počinjeni u vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku, a koji se prešućuju. "Kampanjom se mi na sarkastičan način ispričavamo što su nas tamničili, tukli, ubijali, ispričavamo se za zločine što su nam radili u Vukovaru, Škabrnji, ispričavamo se Srbiji, JNA i četnicima koji su to napravili" objasnio je Turudić.
On smatra da ne treba procesuirati pozdrav "Za dom spremni". "To je pozdrav kojim smo se mi u Domovinskom ratu hrabrili u nedostatku oružja, opreme a ponekad i ljudstva, i s druge strane plašili neprijatelja," rekao je Turudić.
Prije svečane akademije u župnoj crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta održana je misa nakon koje su položeni vijenci ispred Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu. (Hina)
