'Nisam za to da premijer bude kao božićni poklon - dok ga ne otvorite ne znate tko je unutra'

Ministar obrta i poduzetništa Gordan Maras (SDP) izjavio je u četvrtak, uoči sjednice tehničke Vlade, da će Hrvatski sabor biti konstituran idućeg tjedna, a da će premijerom ostati Zoran Milanović, te je poručio da Vladu i Hrvatsku mora voditi osoba koja ima izborni legitimitet, a ne netko za koga građani ne znaju tko je.

Pročitajte i ovo Nakon žalbi građana Loše vijesti za bivšeg ministra: Tvrtka Ivana Vrdoljaka ostala bez dozvole za rad Milinović i Maras o izborima Što se događa iza kulisa kampanje: "On nije žrtvovan da isprovocira Milanovića već mu je Plenković to naredio! A SDP je napravio veliku pogrešku..."

"Nisam za premijera koji je kao božićni poklon, dok ne otvoriš ne znaš tko je. Kandidat koji želi voditi Hrvatsku iduće četiri godine mora imati izborni legitimitet, a znamo tko je na izborima taj legitimitet dobio", kazao je Maras novinarima pred Banskim dvorima. Stoga očekuje da će se Sabor konstituirati idući tjedan, a Hrvatska vrlo brzo dobiti Vladu "jer je to u interesu Hrvatske".

Grčić upozorio Most: Treba ostati vremena za izradu državnog proračuna

Uvjeren je da će SDP-ov čelnik i dosadašnji premijer Zoran Milanović i dalje biti premijerom jer u ovom trenutku koalicija Hrvatska raste ima veću podršku izabranih saborskih zastupnika, te stoga što većina hrvatskih građana u svakodnevnim anketama između osoba koje su dobile izborni legitimitet najveću podršku daju upravo Milanoviću.

"Vrlo sam skeptičan prema tome da premijer postane netko za koga u ovom trenutku opće ne znamo tko je. Prema nekim idejama, građani bi trebali dobiti premijera za kojeg nitko ne zna tko je. To se tako ne radi. Moraš izaći na izbore i dobiti legitimitet građana, a znamo koji su ljudi dobili legitimitet", ponavlja Maras te na pitanje novinara kaže kako koalicija Hrvatska raste ima potporu 67 izabranih zastupnika.

Ministar uprave Arsen Bauk (SDP) ne vidi problem ako se Sabor konstituira i u vrijeme trajanja ustavne stanke, za što kao primjere navodi konstituiranje Sabora 2008. i 2012. godine. No, dodaje, "nikad ne znate što će netko između redaka Ustava, Poslovnika i zakona pronaći kao razlog da to protumači u korist svojih trenutačnih političkih stavova".

Na pitaje je li se Milanović spreman odreći premijerske pozicije radi formiranja Vlade s Mostom, Bauk podsjeća na stav SDP-a da premijer treba biti Milanović. "To je pitanje pregovora i razgovora, a naš stav je poznat i nisam siguran da će se dogoditi takve okolnosti da se on treba promijeniti", kazao je.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak (HNS) ponovio je stajalište svoje stranke da ne žele ići u veliku koaliciju u kojoj bi bio i HDZ, jer smatraju da bi takva koalicija bila neefikasna. "Sigurno nećemo pod svaku cijenu ulaziti u vlast, nama fotelje ne trebaju", dodao je.

Vrdoljak je pritom upozorio na problem rafinerija u Sisku i Rijeci, odnosno na mogućnost odgode ulaganja u riječku rafineriju, kazavši kako mađarski MOL "koristi sadašnju situaciju dok mi nemamo Vladu i želi donijeti odluke koje štete nacionalnim interesima Hrvatske".

Ponovio je da Hrvatska mora imati rafinerijske kapacitete. "Investicija u Rijeci nikad neće biti u pitanju, a s kolegama iz Mađarske mora biti usuglašen dogovor o sudbini rafinerije u Sisku", rekao je.

Možda je to pitanje, ističe Vrdoljak, na kojem se može postići konsenzus u Hrvatskoj. "Što je stav Mosta i HDZ-a o investiciji u Rijeci i sudbini Siska", upitao je Vrdoljak navevši da je prilikom pregovora to pitanje postavio Mostu no odgovor, kaže, nije dobio.

Ponavlja kako je po pitanju tih dviju rafinerija Vladino stajalište jasno i poručuje da Mađari ne mogu Hrvatsku "pretvoriti u koloniju".

Vjeruje se da bi se idući tjedan mogao konstituirati Sabor.

Evo koje je sve odluke donije Vlada na sjednici

Vlada je na sjednici donijela odluku da se za godinu dana, do početka 2017., odgodi primjena novog kontnog plana iz Zakona o računovodstvu, a Hrvatskim autocestama (HAC) dala suglasnost i odobrila državno jamstvo za kredit Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 200 milijuna eura.

HAC-u u 2016. godini na naplatu stiže 466 milijuna eura glavnice i 109 milijuna eura kamata kredita, a riječ je o iznosu koji HAC ne može pokriti iz svojih prihoda. Stoga je za refinanciranje dijela obveza koje dospijevaju u 2016. godini, odnosno za zatvaranje dospjelih glavnica postojećih kredita komercijalnih banaka, zatražena pomoć EBRD-a koji će HAC-u dati zajam od 200 milijuna eura, na rok od 15 godina. Rok korištenja zajma je dvije godine, a cjelokupni iznos pokriven je državnim jamstvom.

Stoga i sama odluka Vlade o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o zajmu s EBRD-om sadrži odredbu da HAC s Ministarstvom financija mora sklopiti poseban ugovor, kojim će se regulirati obveze i odgovornosti te osiguranje povrata sredstava u slučaju aktiviranja državnog jamstva.

Prema riječima ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića, kamatna stopa na ovaj zajam trenutno iznosi oko 1,027 posto, što znači da se na taj način refinanciraju nepovoljne kreditne obveze, koje su npr. uz više od 5 posto kamate.

Pojasnio je i da će ovaj zajam biti operativan tek u veljači slijedeće godine, jer ugovori s EBRD-om "moraju dva puta doći pred Vladu i jednom pred Sabor", a HAC već u ožujku mora vratiti prvu tranšu od ukupno 466 milijuna eura glavnice koliko stiže na naplatu iduće godine.

EBRD je HAC-u odobrio ukupno 250 milijuna eura, no 50 milijuna eura, kazao je Hajdaš Dončić neće se preuzeti sada, već se ostavlja za slijedeću godinu ili za "istu novu Vladu", jer bi to bila nova obveza, koja se odnosi na restrukturiranje HAC ONC-a, odnosno javnu ponudu dionica (IPO) te tvrtke.

Gradu Zagrebu je pak izdana suglasnost za zaduženje u iznosu od 190 milijuna kuna kod Erste & Steiermaerkische banke, i to za financiranje ustanova kulture, objekata predškolskih ustanova, školskih, sportskih, zdravstvenih objekata i objekata socijalne srbi te za gradnju nerazvrstanih cesta.

Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu, koji stupa na snagu 1. siječnja 2016. godine, odgađa se, pak, primjena dijela tog zakona koji se odnosi na jedinstveni okvirni kontni plan. Novi kontni plan tako bi bio u punoj primjeni od 1. siječnja 2017. godine, čime bi se poduzetnicima tijekom 2016. dalo godinu dana da provedu potrebne pripreme, primjerice promijene računalne programe.

Ministar financija Boris Lalovac kazao je kako je do ove odluke došlo na zahtjev Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), iz koje ocjenjuju da poduzetnicima, a posebno velikim poduzetnicima, treba dodatno vrijeme da se pripreme za primjenu novog kontnog plana.

Vlada je danas odlučila i da se na teret ovogodišnje proračunske zalihe za podmirenje troškova vezanih za zbrinjavanje migranata, kojih je od početka migracijske krize sredinom rujna u Hrvatsku ušlo više od 485 tisuća, odobri ukupno nešto manje od sedam milijuna kuna i to MUP-u, Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje i Ravnateljstvu za robne zalihe.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook