Zanimanje koje se u Hrvatskoj traži kao suho zlato - Ove tvrtke zaposlenike traže već na fakultetima

I dok domaća softverska industrija munjevito raste, imaju jedan ogroman problem. Naime, nedostaje im više od 1000 radnika. Rješenju problema, između ostaloga, pomoglo bi, kažu, kada bi se porezno rasteretile plaće IT stručnjaka.

Pročitajte i ovo promjene na računu Počele isplate plaća prema pravilima nove porezne reforme: "Tugo moja tužna, moglo je i bolje" Porezni paket Izglasane porezne promjene koje će utjecati i na plaće: "Očito ne živite u istoj državi kao narod, otiđite u trgovinu!"

Tvrtka u kojoj Tanja radi i koja se bavi proizvodnjom i dizajnom softvera - teškom mukom pronalazi radnike. "Mi da trenutno možemo naći još 50 zaposlenika sa znanjima koja su nam trenutno potrebna, oni bi apsolutno imali što raditi", kaže Tanja Bulbuk Jergović, voditeljica Odjela ljudskih resursa u tvrtci Infinum.

Programeri se traže kao suho zlato. "Mi smo često u situaciji da moramo neke projekte i odbiti zato što jednostavno nemamo kapacitet i resurse da se to odradi", nadodaje Bulbuk Jergović.

Domaća IT industrija je prošle godine uprihodovala više od 7 milijardi kuna što je 10 posto više nego godinu prije toga. I izvoz je rastao i to za više od 12 posto. Prošle godine je porastao i broj novootvorenih radnih mjesta, njih 1341. Zaposlenike se traži već na fakultetima.

"Nastojimo raditi sa, praktički, svim vodećim tehnološkim ili kako se to kaže STEM fakultetima kroz neku suradnju studentsku na projektima, na ljetnim praksama da bi studente s jedne strane educirali da su spremniji za svijet rada, da tako kažem i s druge strane, naravno, da bi ih privukli", kaže Ivo Špigel, član Uprave Perpetuum mobile-a.

Što zbog boljih plaća, što zbog drugih razloga, IT stručnjaci odlaze iz zemlje. Isti problem je imala i Rumunjska. Riješila ga je tako da je ukinula porez na dohodak za IT zaposlenike

"To znači da poslodavac plaća isto kao što je i plaćao, ali da radnik ima više. Na taj način su osigurali veći broj IT stručnjaka u zemlji i njihov odljev u inozemstvo. To je jedna definitivno od mjera koje možemo i mi", tvrdi Tajana Barančić, predsjednica Udruge izvoznika softvera CISEX.

"IT sektor već sad jako pati zbog takvih stvari, a mogao bi puno više vraćati državi u kojoj firme rade. Mislim da je to mjera koja sad već i kasni", kaže Bulbuk Jergović.

Njihovi napori da se dogovore s Ministarstvom gospodarstva ostali su bez odgovora.

"CISEX je radio izračune. Prije dva mjeseca smo ih poslali tamo nadležnim ljudima i nikad nismo dobili nikakav odgovor. Znači, porezna olakšica nije da tebi država nešto daje, to je situacija u kojoj država investira, odriče se dijela prihoda danas da bi sutra ubrala trostruko", tvrdi Barančić. Jer radi se o industriji koja je i globalno konkurentna.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr