TTIP: Što donosi Hrvatskoj, Europskoj uniji i svijetu?

Dogovor o slobodnoj trgovini između Europske unije i SAD-a mogući je najveći takav regionalni sporazum u povijesti, s ciljem povećanje broj radnih mjesta i ubrzanje rast gospodarstva s obje strane Atlantika.

Pročitajte i ovo Pod pokroviteljstvom predsjednika Konferencija povodom obilježavanja Europskog dana za prava pacijenata Skup u Münchenu Reporterka Dnevnika Nove TV otkrila što se događalo iza kulisa elitnog sastanka: "Bilo je riječi o Hrvatskoj, a Zapad je u velikoj depresiji"

Analize pokazuju da će sporazum o trgovini i ulaganju sa SAD-om, odnosno Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (Transatlantic Trade and Investment Partnership - TTIP), pomoći malim i velikim tvrtkama, smanjit će birokraciju, i utvrditi jednostavnija pravila za uvoz, izvoz i ulaganja.

Europska unija i Sjedinjene Države su napravili značajan napredak prema transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP) u proteklih godinu dana, a osobito s obzirom na summitu G7 Elmau u lipnju, kada je dogovoreno da se rad na svim elementima ugovora ubrza. Dvije strane su u potpunosti predane postizanju ambicioznog i sveobuhvatnog sporazuma koji promovira ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta, jača strateško partnerstvo, a odražava zajedničke vrijednosti, poručili su to predstavnici Europske komisije na današnjoj konferenciji „TTIP: što donosi Hrvatskoj, Europskoj uniji i svijetu?“.

Što TTIP donosi Hrvatskoj?

Prema Studiji utjecaja TTIPa na Hrvatsku, procijenjeni ukupni direktni efekti TTIPa na izvoz i uvoz, na trgovinu, BDP su pozitivni. Naime, i u najslabijem scenariju, dolazi do blagih ali pozitivnih utjecaja na hrvatski izvoz u SAD, poboljšanje robne razmjene i vanjskotrgovinske bilance Hrvatske prema SAD, te povećanje hrvatskog BDP-a u razdoblju 10 godina nakon početka primjene TTIP-a. U slučaju scenarija 3 ti su efekti osjetni.

Današnju konferenciju u Zagrebu organizirali su Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i Ured za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Uz gospodina Christiana Burgsmüllera, člana kabineta povjerenice Europske komisije za trgovinu Cecilie Malmström, na konferenciji su sudjelovali i brojni hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, predstavnici Vlade i Sabora Republike Hrvatske, civilnog i gospodarskog sektora te Američke gospodarske komore, kao važnih dionika u procesu pregovaranja za TTIP. U panel raspravama okupljeni su saznali novosti o pregovaračkim pozicijama Bruxellesa i Washingtona te pogled na TTIP iz hrvatske perspektive.

Europska komisija je fokusirana na sadržaj i kvalitetu, a ne na datum završetka pregovora s obzirom da je cilj TTIP-a donijeti korist svim sektorima EU gospodarstva, izjavili su predstavnici Europske komisije. Na primjer, EU neće promijeniti svoje zakone o govedini i uvoz govedine tretirane hormonima će i dalje ostati zabranjen. S druge strane TTIP će tekstilnoj industriji EU-a pomoći jer želi ukinuti visoke tarife ali i druge barijere kao što su dugotrajne administrativne provjere, objasnili su predstavnici Europske komisije.

Cilj Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (Transatlantic Trade and Investment Partnership - TTIP) je uklanjanje prepreka u trgovini kada se radi o carinama, nepotrebnim propisima, ograničavanju ulaganja i slično, kako bi se olakšala kupovina i prodaja roba i usluga između EU-a i SAD-a. Naime, SAD je prvi vanjskotrgovinski partner EU-a, a prednosti TTIP-a uvelike bi koristile malim i srednjim poduzećima u članicama EU-a, pa tako i onima iz Hrvatske, bez obzira što je robna razmjena SAD-a s Hrvatskom oko dva posto ukupne hrvatske robne razmjene sa svijetom.

Najnoviji Komisijin nacrt studije učinka TTIP-a na osnovu razgovora s više od 500 dionika, ukazuje da bi sva gospodarstva država članica EU-a trebala rasti zahvaljujući sporazumu koji bi bio najveći takav regionalni dogovor u povijesti. Primjerice, nacrt studije pokazuje da će se izvoz iz EU-a u SAD povećati za 27 posto, uz istovremene razne društvene pozitivne učinke s obje strane Atlantika. Studija je ujedno pokazala da bi pozitivni učinci TTIP-a doprinijeli rastu BDP-a od 0,5 posto godišnje prosječno u EU-u, prema ambicioznom scenariju za finalni dokument s dogovorenim stavkama te da će sve države članice imati koristi od potpisanog sporazuma. Nacrt jasno naglašava da ipak postoje velike su razlike koliki će točno biti utjecaj na BDP za svaku državu članicu jer će ovisiti o, između ostalog, dubini postojeće gospodarske povezanosti sa SAD-om i snazi pojedinih gospodarskih sektora u svakoj članici.

Iz Europske komisije posebno naglašavaju važnost svakog sporazuma o slobodnoj trgovini, a posebno TTIP-a jer njime Europska unija može utjecati na proces globalizacije i oblikovati ga prema standardima EU-a koji su već uspostavljeni u državama članicama.

Prema posljednjem Komisijinom izvještaju o statusu pregovora s kraja travnja, razgovori dviju strana dobro napreduju, no još uvijek postoji značajan broj tema o kojima se treba postići dogovor ako se želi poštivati cilj da glavni elementi sporazuma budu definirani do kraja ove godine.

Pozadina

TTIP je najveći bilateralni ugovor o trgovini i ulaganjima o kojem se pregovara u povijesti i bit će jedinstven jer će, uz liberalizaciju tih odnosa između EU-a i SAD-a, definirate obaveze o njihovoj regulatornoj suradnji u skladu s modernom globaliziranom trgovinom. Budući ugovor zasnivat će se na tri dijela: pristup tržištu, regulatorna suradnja i pravila. Unutar tih područja TTIP želi ukloniti gotovo sve carine, unaprijediti pristup uslugama i javnim nabavama za obje strane te smanjiti prepreke za trgovanje i ulaganje, poštujući prava i ciljeve politika za potrošače, radnike, ekologiju, zdravstvo i druge sektore. U TTIP-u se također žele odrediti nova i jasna pravila u bilateralnoj trgovini i investicijama kada je riječ o održivom razvoju i konkurentskim odnosima te kako bolje povezati male tvrtke s trgovinom, kako bi taj sporazum poslužio kao primjer za druge slične dogovore u ostatku svijeta.