Nedavno je glavni haški tužitelj Serge Brammertz posjetio Zagreb i tražio samo jedno - topničke dnevnike iz Oluje. I tada su hrvatske vlasti tvrdile da ne postoje, a Bramertz da ih se možda skriva kako bi se zaštitilo generala Antu Gotovinu. Riječ je o tzv. topničkim dnevnicima iz Oluje za koje Vlada tvrdi da ne postoje, a tužiteljstvo smatra da se možda i skrivaju. Topnički dnevnici, smatraju u Haagu, dokazali bi krivnju generala Ante Gotovine.
'Ti dokumenti ne mogu dokazati nikakvu krivnju generala Gotovine jer je jasno da nije bilo nikakve veće štete u Kninu i sve što se događalo, događalo se u okviru vojne operacije. Mi nismo uopće zabrinuti zbog ovakvih dokumenata, dapače, smatramo da ti dokumenti mogu jedino pomoći našoj obrani', kaže pak Luka Mišetić, odvjetnik generala Ante Gotovine.
'Ne vidim razlog da se ti dnevnici skrivaju'
Ni zajednička akcija s haškim istražiteljima još nije dala odgovore. Nedostaju li neki od ključnih dokumenata, trebalo bi se znati najkasnije sutra. To je bio rok koji je sam ministar pravosuđa Ivan Šimonović predložio glavnom haškom tužitelju. 'Ne vidim razloga da se oni skrivaju. Mislim da je ta optužnica koja se tiče prekomjernog granatiranja Knina besmislena, gotovo smiješna. Prema tome, zašto bi se dnevnici skrivali? Mislim da se opet radi o nekim taktičkim potezima tužiteljstva', smatra bivši ministar obrane Jozo Radoš.
Tužiteljstvo, smatraju mnogi, od dnevnika očekuje spašavanje optužnice koja stoji vrlo 'tanko'. S druge strane, već za koji dan Serge Brammertz pred Vijećem ministara dat će ocjenu suradnje Hrvatske s haškim tužiteljstvom. A ona bi se mogla prelamati preko topničkih dnevnika. 'Ja smatram da je najteže razdoblje iza nas i da se RH dokazala zadnjih desetak godina kao zemlja koja iskreno surađuje sa sudom i da neke ozbiljnije diplomatske posljedice ne bi trebali imati', kaže pak Radoš.
No, upravo o Brammertzovom izvješću ovisit će i otvaranje poglavlja pravosuđa, jednog od za nas najvažnijih u pregovorima s Europskom unijom.
