Olivia Burk (22) u crkvi je bila desetak puta. 'Stajala sam tamo, ne upijajući previše od mise, ljudi su pjevali, rukovali se, a meni je ondje bilo prilično neugodno', opisala je Burk svoj doživljaj misnog slavlja.
Pročitajte i ovo
Ova 22-godišnjakinja živi u američkom gradu Pittsburg. Ne vjeruje u Boga niti prakticira religiju, ali se ne identificira kao ateist.
Ona smatra kako to proizlazi iz činjenice da je živjela u obitelji s jednim roditeljem kršćaninom i drugim koji nije bio vezan ni uz jednu religiju. 'Cijeli sam svoj život rasla bez religije', kazala je.
Ona je dio rastućeg broja milenijalaca (generacije između 18 i 34 godine), koji se identificiraju kao nereligiozne osobe.
Trećina milenijalaca - nereligiozni
Prošle godine, više od trećine milenijalaca smatrali su se nereligioznima, agnosticima ili ateistima. 2007, četvrtina milenijalaca živjela je izvan određene religije, stoji u studiji Pew Reaearch Centera.
U SAD-u osobe koje se ne povezuju ni s jednom religijom najveća su grupacija ljudi nakon kršćana. 72% njih mlađa je od 50 godina.
Smatra se kako će ovaj trend značiti da njihova djeca neće imati iste vrijednosti i vjerovanja u dobro i loše kao prethodne generacije.
Opadanje broja religioznih ljudi, mogao bi također biti povezan s drugim trendovima milenijala. Općenito, milenijali su skloniji tome da žive zajedno i imaju djecu izvan braka te više prihvaćaju homoseksualnost, između ostalih vrijednosti koji se sukobljavaju s vrijednostima religija, piše Post Gazette.
'Mnogi se ljudi odmiču od religije u kojoj su bili odgojeni, prvenstveno zbog političkih razloga. Oni svoju vjeru vide mnogo konzervativniju nego što su oni sami', rekla je Melissa Wilde, religiozna sociologinja na Sveučilištu Pennsylvania.
Izvori moralne edukacije
Bez odlazaka na mise, milenijali traže druge izvore moralne edukacije. 'Ljudi kažu: Sve je u božjim rukama. Ja mislim: Sve što ja radim je u mojim rukama', kaže Burk.
Daniel Berton, također 22-godišnjak iz Pittsburga kaže da je odgojen u prezbiterijasnkoj obitelji, ali kada je počeo postavljati teška pitanja pastoru, nije dobivao zadovoljavajuće odgovore, pa je za njima počeo sam tragati i udaljiti se od religije u kojoj je odgojen.
Prema studiji Instituta za istraživanje religija iz 2012., ustanovljeno je kako oni koji se distanciraju od religije, nisu zadovoljni s prihvaćanjem Boga u vjeri i osjećaju da je religija u suprotnosti sa znanosti. Pojedini smatraju da je organizirana religija previše stroga i konzervativna. Drugi smatraju ponašanje crkve licemjernim.
Kada je riječ o broj onih koji napuštaju svoju religiju, on je najveći kod katolika. 'Katolici imaju najveći broj onih koji se povlače', rekla je Wilde. Povećani broj kod osoba koji napuštaju svoju religiju jest i kod onih koji su diplomirali, za razliku onih koji imaju niži stupanj obrazovanja.
'Što su mi više govorili: Moraš imati vjere; to sam ja više gubio vjeru', kazao je Berton.
'Dobar se može biti i bez religije'
Erica Wilson (25) koja je krštena u katoličkoj obitelj, ali nije prakticirala ni jedan drugi oblik te religije kaže da je bliska sa svojom obitelji te da za moralne vrijednosti nije bilo potrebno prakticirati vjeru, jer se moralne vrijednosti, smatra, uče iz primjera koji nas okružuju.
'Možete biti dobra osoba i bez religije. Mnogo toga dolazi iz vaše obitelji i društva u cjelini. Mislim da je već mnogo toga usađeno u nas kao ljude', objašnjava Wilson.
Za sada još nije jasno hoće li milenijale privući religija kasnije u životu, iz straha od zagrobnog života, suočavanja sa životnim poteškoćama ili nekim drugim razlozima.
Wild pojašnjava kako se mnogi ljudi okrenu vjeri kako stare. 'Mnogi se ljudi okrenu vjeri svog djetinjstva, a mnogi nakon što stupe u brak i dobiju djecu', zaključuje Wild.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
