'Teška suradnja predsjednice i premijera sigurno neće biti u korist naših građana'

Nakon riječi predsjednice Kolinde Grabar Kitarović kako premijer Zoran Milanović ne želi doći na sastanak u Ured predsjednika, iz Vlade je poručeno kako premijer u svakom trenutku stoji na raspolaganju za razgovor, ali da ga ne želi dogovarati putem medija.

Pročitajte i ovo U Zadru Milanović: "Svoje poslove moramo voditi sami, u Europi nema zajedničke politike" Nezavisna kandidatkinja Selak Raspudić zalaže se za veće predsjedničke ovlasti: "Hrvatskoj treba proaktivna predsjednica"

Premijer sastanak s predsjednicom ne odbija, i s Ivom Josipovićem se sastajao često i daleko od očiju javnosti, zato smatra da bi takvu praksu trebalo nastaviti, a ne naslikavati se javno i raditi predstavu.

Nekoliko je mogućih lokacija sastanka navodno premijer ponudio predsjednici, a jedna od njih je Sabor.

Što ovakvo prepucavanje premijera s predsjednicom i drugi postupci predsjednice pokazuju, analizirao je profesor Tihomir Cipek.

Prvi potez poziv premijeru na sastanak u četiri oka - je li to dobar državnički potez?

'Mislim da je to dobar potez, mislim da je logično da predsjednik države i Vlade koordiniraju svoju politiku štoviše zato što su zajednički zaduženi za vanjsku politiku i pitanja nacionalne sigurnosti.

Izjava predsjednice da premijer nije sklon odlasku kod nje na njezin poziv?

'To pokazuje da se radi o prepucavanju. Bilo bi logično da se zbog građanske pristojnosti odazovu jedno drugome na poziv pa se sastanu jednom na jednom mjestu, drugi put na drugom. Ne vidim u tome nikakav problem. Mislim da to najavljuje tešku suradnju između predsjednice i premijera, koja neće biti sigurno u korist naših građana.'

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović o Zoranu Milanoviću: 'Premijer ima problem s dolaskom na Pantovčak'

Zašto Sarajevo kao prvi posjet?

'Mislim da se Hrvatska vanjska politika uspjela u Uniji afirmirati kao ona koja se najbolje razumije u BiH pitanja. Ali s obzirom na izrečeno u kampanji bilo je za očekivati da prvi posjet bude u zapadnoeuropske zemlje Njemačku, Francusku ili Ameriku. Naglasak bi trebao biti na repozicioniranju Hrvatske unutar EU. Glavni problem hrvatske vanjske politike je bio što u Uniji nemamo svoje mjesto jer o ničemu nismo iznosili jasne stavove.

Obično se kaže za Vladu - 100 dana pustimo da rade pa ćemo ih onda analizirati. Vrijedi li to za predsjednicu?

'Mislim da ne vrijedi odmah. Treba vidjeti kuda ta politika ide, kakve koristi će imati. Mislim da ne bi trebalo čekati sto dana, prvenstveno kada smo u takvoj situaciji kakvoj jesmo.

Vidite li u prvim potezima predsjednice nakanu ispunjenja obećanja preseljenja?

'Čim se dekorira ured, čim se simbolički useljava znači da je to pravo useljenje, tako da se očito radilo o ishitrenom obećanju.'

Tim predsjednice je manji od tima njezina prethodnika. To je zasada znak ispunjenja obećanja vezanih za uštede. No ostalo je i pitanje plaća najbližih suradnika predsjednice jer one koje su naslijeđene od Ive Josipovića visoke su pa tako predsjednikovi, sada predsjedničini savjetnici mogu imati veće plaće od ministara što je nelogično jer odgovornosti zapravo nema.

O smanjenju plaća predsjednica još ne razmišlja, jer već manji broj dužnosnika značit će uštedu - no odluka nije konačna. Osim toga, na kraju ove godine proračun Ureda predsjednika biti veći, a ne manji jer dužnosnici koji su otišli imaju pravo koristiti privilegij pune plaće šest mjeseci i još pola plaće idućih šest mjeseci.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook