'Teritorij južno od Dragonje nesporno je hrvatski'

Na konferenciji za novinare, koju je MVPEI sazvao u kratkom roku nakon najnovijih događaja oko davanja u zakup, odnosno prodaje poljoprivrednih zemljišta u vlasništvu republike Hrvatske na području grada Buje, a koji su dosegli vrhunac današnjom razmjenom diplomatskih nota slovenskog i hrvatskog ministarstva vanjskih poslova, Metelko Zgombić iznijela je kratku kronologiju slovensko-hrvatskih odnosa glede spornog područja, ustvrdivši kako je ono bilo u sastavu Hrvatske i u bivšoj Jugoslaviji i na dan 25. lipnja 1991., koji obje zemlje uzimaju za ishodišnu točku pri rješavanju pitanja granice.

Pročitajte i ovo Od ponedjeljka Krško neće raditi mjesec dana Strog financijski plan Mladi par iz susjedstva sagradio kuću bez kredita: "Ne znam kako nam je ovo uspjelo..."

Granica na tom dijelu nije bila sporna ni nakon 1991., rekla je Metelko Zgombić, podsjetivši na događaj iz 1994., kada je nekoliko zastupnika slovenskog parlamenta, bez znanja Hrvatske, došlo u ta područja i predlagalo tamošnjem stanovništvu da donese odluku o referendumu i odcjepljenju od Hrvatske i priključenju Sloveniji.

"Tada je i tim slovenskim parlamentarcima, među kojima je bio i današnji slovenski ministar vanjskih poslova (Dmitrij Rupel) itekako bilo jasno da je to dio Republike Hrvatske", rekla je, dodajući da je tada Slovenija znala na pravi način reagirati na takvu inicijativu.

"Tadašnji ministar vanjskih poslova (Slovenije Lojze) Peterle javno je odbacio takvu jednu inicijativu, ocijenivši je pred medijima kao vratolomnu, opasnu i suprotnu slovenskom ustavnom zakonu" o granici, rekla je glavna pravna savjetnica MVPEI-a.

Na novinarsko pitanje ima li Hrvatska dokumente kojima može potkrijepiti svoje tvrdnje i osvježiti sjećanje javnosti, osobito slovenske, Metelko Zgombić odgovorila je potvrdno, rekavši da su takvi dokumenti brojni i raznovrsni, od katastarskih knjiga do novinskih članaka poput onoga iz ljubljanskog Dela još iz doba nošenja štafete u bivšoj Jugoslaviji, u kojem se navodi kako se štafeta iz Slovenije u Hrvatsku predaje na točki koja je sjevernije od današnje granice.

"Hrvatska ni za jednu točku ne tvrdi da pripada njezinom području, a da za to nema odgovarajuću evidenciju, poglavito u katastru", rekla je Metelko Zgombić.

"Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija ima vrlo opsežnu arhivu, koja je dobro čuvana, što znate i po Daytonskom sporazumu", dodala je uz smiješak.

Rekla je kako se o ovome iz nejasnih razloga digla tolika prašina, jer je priča o prodaji i najmu zemljišta počela u ljeto prošle godine, a u studenome su već potpisivani i ugovori. Zato je izrazila žaljenje da se to potencira baš "sada kad su na vidiku rješenja nekih drugih bilateralnih pitanja, poput ZERP-a".

Pozvala je na smirivanje strasti i rješavanje pitanja izvan medijske pozornosti, u duhu dobrosusjedstva te ponovila da doista više nema smisla da svaka strana za sebe iznosi određene argumente, već je potrebno da što prije s radom počnu i dva već prije dogovorena hrvatsko-slovenska povjerenstva koja će usuglasiti pravni okvir za podnošenje spora pred ICJ-em te sve elemente i točke koje su sporne.

"Ukoliko slovenska strana smatra da je određena točka na kopnu sporna, prema dogovoru dvojice premijera (Ive Sanadera i Janeza Janše u kolovozu 2007.) na Bledu, ona može može biti predmet spora" koji će se voditi oko razgraničenja na moru, rekla je glavna pravna savjetnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Andrea Metelko Zgombić.