Kosor i Rohatinski zastupaju oprečna stajališta što se tiče oporezivanja banaka (Foto: Arhiva/Pixsell)

I svaki put, umjesto rezova, dobivali smo neki novi porez kojim se krpala državna blagajna. Tako je i s idejom o porezu na banke. Svidio se premijerki. Banski dvori nisu još raspravljali, partnerni i bankari ništa ne znaju. Pa ni to kada će i hoće li ga uvesti. Čini se da su stvorena dva bloka, za i protiv takvog poreza. Uz premijerku su jaki saveznici, koalicijski partneri Josip Friščić i Milorad Pupovac, ali respektabilni protivnici su guverner HNB-a Željko Rohatinski, potpredsjednik vlade i ministar financija Ivan Šuker, ali i svi vodeći bankari koji ovaj porez smatraju nepotrebnim.

>> Kosor: Oporezivanje banaka ne smije izazvati druge poremećaje

U tom smislu može se reći da porez ima, ako bude uveden, uvjetno rečeno, dobre i loše strane. Neki smatraju da bi s njim banke 'postale' socijalno osjetljivije, dio novaca dale bi državi, ali i osiguralo bi se krpanje proračuna. Protivnici pak smatraju da bi s porezom bilo još manje kredita, pogotovo za privredu, za državu, ali i za građane i strahuje se da bi porasle kamate na kredite, i one koje uzimamo i one koje trenutačno imamo, a mnogi građani sve teže i teže kredite vraćaju. kritičari tog poreza također smatraju da bi to ugrozilo hrvatski kreditni rejting.

Gledano u praksi, premijerki Jadranki Kosor, čini se, sviđa se mađarski model, koji je tamošnja vlada uvela nedavno. Bilanca banaka u ovom trenutku iznosi 380 milijardi kuna. mađari su se odlučili na porez od 0,5 posto. U hrvatskom primjeru to bi bilo 1,8 milijardi kuna koje bi dobio ministar financija, a banke daju još i porez na dobit u iznosu od jedne milijarde.No, to je sve još uvijek nedovoljno.

Činjenica je da su posljednjih nekoliko godina banke i imale enormne zarade, velike profite. Hrvatske banke su bile banke s najvećim rastom profita od svih banaka u ovom dijelu Europe, ako ne i u cijeloj Europi - u posljednje dvije godine od 5,7 milijardi do 4,3 milijarde pa do 2,2 milijarde u u prvih šest mjeseci ove godine je zarada banaka.

Državna blagajna je prazna, krediti su sve veća omča oko vrata. Minus je već sada 8 milijardi, toliki je trebao biti na kraju godine, a bit će 15 milijardi. BDP je u padu 2,5 posto, a u ovom trenutku svaka treća kuna zarađena u ovoj zemlji, u sljedećih će se godinu dana morati osiguravati za vraćanje kredita koje smo uzeli, ili ćemo ih tek uzeti.