Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Za i protiv oporezivanja banaka

Svaka treća zarađena kuna ide za vraćanje kredita iduće godine

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Vlada godinama ima problem s proračunom. Više troši nego što štedi.

I svaki put, umjesto rezova, dobivali smo neki novi porez kojim se krpala državna blagajna. Tako je i s idejom o porezu na banke. Svidio se premijerki. Banski dvori nisu još raspravljali, partnerni i bankari ništa ne znaju. Pa ni to kada će i hoće li ga uvesti. Čini se da su stvorena dva bloka, za i protiv takvog poreza. Uz premijerku su jaki saveznici, koalicijski partneri Josip Friščić i Milorad Pupovac, ali respektabilni protivnici su guverner HNB-a Željko Rohatinski, potpredsjednik vlade i ministar financija Ivan Šuker, ali i svi vodeći bankari koji ovaj porez smatraju nepotrebnim.

Pročitajte i ovo Bankomat - 1 Ništa bez pitanja Velike novosti u odnosu banaka prema klijentima, no neki će ostati oprezni: "Oni će ponuditi, a mi ćemo reći - hvala lijepa" Slika nije dostupna Upiranje prstom Banke poručuju Vladi: Oživite gospodarstvo, ili kamate ostaju

>> Kosor: Oporezivanje banaka ne smije izazvati druge poremećaje

U tom smislu može se reći da porez ima, ako bude uveden, uvjetno rečeno, dobre i loše strane. Neki smatraju da bi s njim banke 'postale' socijalno osjetljivije, dio novaca dale bi državi, ali i osiguralo bi se krpanje proračuna. Protivnici pak smatraju da bi s porezom bilo još manje kredita, pogotovo za privredu, za državu, ali i za građane i strahuje se da bi porasle kamate na kredite, i one koje uzimamo i one koje trenutačno imamo, a mnogi građani sve teže i teže kredite vraćaju. kritičari tog poreza također smatraju da bi to ugrozilo hrvatski kreditni rejting.

Gledano u praksi, premijerki Jadranki Kosor, čini se, sviđa se mađarski model, koji je tamošnja vlada uvela nedavno. Bilanca banaka u ovom trenutku iznosi 380 milijardi kuna. mađari su se odlučili na porez od 0,5 posto. U hrvatskom primjeru to bi bilo 1,8 milijardi kuna koje bi dobio ministar financija, a banke daju još i porez na dobit u iznosu od jedne milijarde.No, to je sve još uvijek nedovoljno.

Činjenica je da su posljednjih nekoliko godina banke i imale enormne zarade, velike profite. Hrvatske banke su bile banke s najvećim rastom profita od svih banaka u ovom dijelu Europe, ako ne i u cijeloj Europi - u posljednje dvije godine od 5,7 milijardi do 4,3 milijarde pa do 2,2 milijarde u u prvih šest mjeseci ove godine je zarada banaka.

Državna blagajna je prazna, krediti su sve veća omča oko vrata. Minus je već sada 8 milijardi, toliki je trebao biti na kraju godine, a bit će 15 milijardi. BDP je u padu 2,5 posto, a u ovom trenutku svaka treća kuna zarađena u ovoj zemlji, u sljedećih će se godinu dana morati osiguravati za vraćanje kredita koje smo uzeli, ili ćemo ih tek uzeti.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene