Svaka četvrta obitelj ne može platiti režije

Piše Jutarnji list, 31. siječnja 2007. @ 21:57

Svaka četvrta hrvatska obitelj u proteklih godinu dana nije mogla platiti režije, 73 posto jednoroditeljskih obitelji ne može si priuštiti ni tjedan dana godišnjeg odmora izvan doma, 17 posto djece živi u siromaštvu, svaki deseti građanin osjeća se socijalno isključenim.

To su samo neki od rezultata opsežnog istraživanja koje je pod nazivom 'Neumreženi': Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj' na 9000 ispitanika proveo Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Riječ je o prvoj takvoj hrvatskoj analizi, provedenoj standardnom europskom metodologijom za mjerenje kvalitete života, piše Jutarnji list.

U usporedbi s Europskom Unijom, u većini kategorija Hrvatska stoji mnogo lošije. Tako čak 23 posto naših građana ne može na vrijeme platiti režije, u usporedbi sa 13 posto onih u EU. Dvostruko su veće i napetosti između bogatih i siromašnih te radnika i uprave. Međutim, kad se promatraju Turska te nove članice EU Rumunjska i Bugarska, Hrvatska je u mnogočemu bolja.

Primjerice, kod nas 4 posto kućanstava nema WC u stanu, a u Rumunjskoj ga nema čak 40 posto! Zanimljivo je da se Hrvati osjećaju najsigurnijima na svojem radnom mjestu - samo 7 posto sumnja da bi u sljedećih šest mjeseci moglo ostati bez posla u odnosu na 9 posto takvih u EU, 17 posto u Rumunjskoj do čak 52 posto u Bugarskoj.

Analiza je pokazala da je čak 11 posto naših građana socijalno isključeno, odnosno da svojim radom ne mogu podmiriti osnovne životne potrebe, da su nezaposleni i zbog životne situacije društveno potpuno isključeni. Razlike su izuzetno velike po županijama: u Istarskoj je samo 1,7 posto isključenih, a u Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj više ih je od 27 posto!

Najveći rizik od isključenosti trpe nacionalne manjine, povratnici, osobe s intelektualnim ili tjelesnim teškoćama, nezaposleni, starije osobe, beskućnici, žene žrtve nasilja, seksualne manjine i ovisnici. Poražavajuće je što su na dnu ljestvice jednoroditeljske obitelji, koje čine čak petinu hrvatskih obitelji s djecom.

Žive u iznimno lošim stambenim uvjetima, tek svaka treća razvedena i svaka šesta nevjenčana majka redovito prima alimentaciju, diskriminirane su na poslu zbog čestih izostanaka radi bolovanja i nemogućnosti organiziranja čuvanja djece, često im prijete i socijalne službe, a zakoni ih kao posebnu kategoriju uopće ne spominju pa nemaju ni posebnih prava.

Životni im je standard iznimno loš: svaka četvrta obitelj ne može si priuštiti meso ili ribu svaki drugi dan, 40 posto nema auto, 73 posto ne može platiti ni tjedan dana odmora, 30 posto ne može djetetu kupiti kompjutor ili pozvati goste jednom mjesečno.