Ambrozija (Foto: Ivica Galovic/ PIXSELL)
Ambrozija (Foto: Ivica Galovic/ PIXSELL)

Drugi hrvatski simpozij o invazivnim vrstama, koji je u ponedjeljak u Zagrebu okupio 130 stručnjaka iz 10 europskih zemalja, potvrdio je da se broj vrsta koje zauzimaju druga područja i ugrožavaju zavičajne vrste povećava, ali i osvijetlio dio pozadine toga postupka.


U prvom od 34 predavanja na simpoziju koji organizira Hrvatsko ekološko društvo njemački ekolog Ingolf Kühn istaknuo je da u širenju invazivnih vrsta ključnu ulogu igra čovjek, koji ih unosi zbog hortikulture, ekonomske važnosti ili drugih razloga, ali nisu sve vrste jednako uspješne u novim okolišima.

Biljke koje opstanu bez kultiviranja u vrtovima, a potom pobjegnu iz vrtova i rašire se na štetu zavičajnih vrsta, postanu invazivne, kazao je Kühn istaknuvši kako su invazivne vrste uspješnije u staništima koje je čovjek poremetio, a rijetke su u prirodnim staništima.

Invazivne vrste najviše zaposjedaju poljoprivredna područja, dok su u šumovitim predjelima rjeđe, kao i u Sredozemlju, kazao je Kühn, profesor sa Sveučilišta Martin Luther u Halleu, upozorivši da potragu za biljnim značajkama koje su presudne u uspješnosti invazivne vrste otežava to što se ona ne može voditi u laboratorijima nego u prirodnim okružjima.

Ta potraga nije još dala sasvim nedvosmislene rezultate, ali je utvrđeno da važnu ulogu igra simbioza u podzemlju između biljaka i gljiva, kazao je Kühn i zaključio da se broj invazivnih vrsta povećava, a još nisu poduzete adekvatne mjera protiv njihova širenja.

Kühn je jedan od najcitiranijih svjetskih ekoloških autora. Prema bazama podataka Thomson Reuters, njegovih 117 radova citirano je 7441 puta.

Invazivne vrste potiskuju naše zavičajne vrste

Tigar komarac, azijski stršljen, signalni rak, gambuzija, ambrozija, pajasen, riba lav, kaulerpa, samo su najpoznatije od invazivnih vrsta koje su uspostavile svoje populacije u Hrvatskoj i potiskuju naše zavičajne vrste, ugrožavajući prirodnu ravnotežu, a nekada i ljudsko zdravlje, rekao je predsjednik Hrvatskog ekološkog društva Sven Jelaska.

Nove strane invazivne vrste i dalje pristižu i uzrokuju nove probleme. Zbog što uspješnije borbe s njima i njihova suzbijanja, neophodno je pratiti najnovije spoznaje i razmjenjivati iskustva i znanja, kazao je Jelaska.

Uredba o stranim invazivnim vrstama, koja je za područje Europske unije stupila na snagu početkom 2015. godine, registrirala je 37 invazivnih stranih vrsta - 14 biljnih i 23 životinjske vrste.

Devet vrsta s europskog popisa životinjskih invazivnih vrsta prisutno je u Hrvatskoj, bilo u utvrđenim populacijama ili su povremeno zabilježene.

To su mungos (Herpestes javanicus), nutrija (Myocastor coypus), rakun (Procyon lotor), tri vrste deseteronožnih rakova (Orconectes limosus, Pacifastacus leniusculus, Procambarus fallax f. virginalis), dvije vrste riba (Perccottus glenii i Pseudorasbora parva) i crvenouha/žutouha kornjača (Trachemys scripta), pokazuju podaci Državnog zavoda za zaštitu prirode.

Uredba predviđa tri vrste intervencija koje svaka zemlja članica mora primjenjivati ​​u odnosu na vrste na popisu EU-a, a to su prevencija, rano otkrivanje i brzo iskorjenjivanje novih invazivnih vrsta, te upravljanje stranim invazivnim vrstama koji su široko rasprostranjene, rečeno je na simpoziju. (Hina)