'Ovu bi strategiju trebalo nazvati 'strategija potkradanja Hrvatske elektroprivrede (HEP) i hrvatske države, ili strategija potkopavanja energetske neovisnosti Hrvatske', rekao je Damir Kajin u ime Kluba IDS-a. Istaknuo je da je HEP, lošim poslovnim odlukama, posebno kupovanjem skupe i prodajom jeftine struje, napravio gubitak 1,4 milijardi kuna, da spomenuta i afera oko Rade Buljubašića trese to javno poduzeće, te da je u takvim okolnostima teško govoriti o energetskom razvoju. 'Ovo što se radi u HEP-u to je zločin prema narodu i s takvom praksom treba prestati', rekao je Kajin, na što ga je predsjednik Sabora Luka Bebić upozorio da se drži teme, a optužbe prepusti tužiteljstvu i sudu.
Pročitajte i ovo
Ljubo Jurčić (SDP) ocijenio je da je predložena strategija suvišna jer su problemi Hrvatske vezani uz nestabilnost energetskog sektora, uvoznu ovisnost i nedostatak infrastrukture poznati već godinama, a ništa se, kaže, ne čini kako bi se tri problemi riješili. 'Strategija je valjda predložena zato da proizvodimo atmosferu kao da se nešto radi', rekao je Jurčić, istaknuvši kako je neshvatljivo da se energetska strategija donosi prije nego što se uopće pomišlja na donošenje strategije industrijskog i gospodarskog razvoja. Zlatko Koračević (HNS) smatra da su predloženom strategijom Vlada i dio energetske struke pokazali nedostatak razvojne vizije, da umjesto mjera koje se temelje na što manjoj potrošnji energije predviđaju sve veću rastrošnost i uvoznu ovisnost o energentima.
Četiri termoelektrane i jedna hidroelektrana
Usprotivio se najavljenoj gradnji dviju termoelektrana na ugljen, prozivajući Vladu da se 'svrstala na stranu energetskih monopolista, a na štetu zdravlja ljudi i okoliša', ocijenivši da se u strategiji samo nabrajaju objekti koji se ne temelje na realnoj ekonomiji. Te je tvrdnje u ime HDZ-a odbacio Krešimir Ćosić, ističući da se energetski sektor treba zasnivati na raznolikoj energetskoj infrastrukturi, da se moraju vrednovati sve energetske opcije, a ne biti isključiv prema izvorima energije. 'Percepcija prema termoelektranama na ugljen potpuno je pogrešna. Ako se u Njemačkoj na taj način proizvode deseci tisuća megavata električne energije, isto i na drugoj strani Jadrana, onda je jasno da se itekako vodi računa o energetskoj sigurnosti i zaštiti okoliša', kazao je Ćosić.
Strategijom energetskoj razvoja među ostalim se predviđa do 2020. u energetiku uložiti oko 15 milijardi eura. Financijski najzahtjevnije investicije u tom bi razdoblju bile investicije u elektroenergetski sustav, čiji je udio u ukupno potrebnim investicijama oko 60 posto. Za sustave proizvodnje, prerade, transporta i skladištenja nafte i plina izdvojilo bi se oko 30 posto sredstava, a investicije u toplinski sustav iznosile bi oko 10 posto. Strategijom se, uz ostalo, predviđa gradnja dviju termoelektrana na plin, dviju termoelektrana na uvozni kameni ugljen, te hidroelektrana. Predviđa i da se do 2012. godine donese konačna odluka o eventualnoj izgradnji nuklearne elektrane u Hrvatskoj. (Hina)
