Da je u Hrvatskoj prošloga tjedna provedeno istraživanje koja je riječ bila najčešća u medijima i svakodnevnom govoru zasigurno bi na prvo mjesto isplivao "most", čemu uzrok nisu bura ni početak gradnje Pelješkog mosta, već nezavisna lista Most koja se na parlamentarnim izborima nametnula kao treća politička opcija, koja se nudi kao premosnica između dviju najjačih opcija za sastavljanje nove Vlade.
Pročitajte i ovo
Na hrvatskom jezičnom portalu uz riječ "most" stoji definicija da je to građevina ili objekt koji služi za prelaženje ljudi i tereta preko rijeke, morskog tjesnaca, provalije itd, a pod onomastikom navode se izrazi "porušiti sve mostove" (za sobom), što znači uništiti svaku mogućnost povratka na prijašnje stanje i odnose, te "podići ili sazidati mostove" što preneseno znači "potražiti mogućnost ekonomske i političke suradnje".
Brojni su mostovi kroz povijest postali slavni, opisani u literaturi i prikazani u brojnim filmovima, kao što su Most uzdisaja u Veneciji, most na rijeci Kwai, most na Neretvi, ili "Na Drini ćuprija" i "Most na Žepi", djela nobelovca Ive Andrića.
Petrov iz Plitvica: 'Nadam se da će ostaviti po strani osobne interese i poslušati naš prijedlog'
Manje je poznato da svaki most na svijetu ima svoga zaštitnika - svetog Ivana Nepomuka čiji se kip ili kapelica s njegovim likom mogu po čitavoj Europi i Hrvatskoj vidjeti uz mostove ili na njima.
Najpoznatiji je kip sv. Nepomuka na Karlovom mostu u Pragu, gdje ga je tadašnji kralj Vaclav IV. osudio na smrt.
Zaštitnik ispovjednika, graditelja mostova i čuvanja tajni
Sv. Nepomuk se pravim imenom zvao Jan Wolfin, rođen je kraj Plzena oko 1345. Bio je svećenik na kraljevom dvoru i kraljicu je savjetovao da strpljivo podnosi teški karakter svoga supruga. Kralj je želio znati što kraljica govori za vrijeme ispovijedi, no Nepomuk je to uporno odbijao, jer mu je kao svećeniku to zabranjeno govoriti.
Zatvoren je u tamnicu i nakon upornog odbijanja da progovori ubijen je u svibnju 1395., a tijelo su mu s mosta bacili u Vltavu. Njegovi ostaci čuvaju se u katedrali sv. Vida na praškim Hradčanima.
Zaštitnik je Češke i Praga, a zbog čuvanja ispovjedne tajne proglašen je mučenikom. Papa Inocent XIII. proglasio ga je blaženim 31. svibnja 1721., a Benedikt XIII. svetim 19. ožujka 1729. Njegov spomendan je 16. svibnja.
Zaštitnik je ispovjednika, graditelja mostova, kraljica, siromašnih, od kleveta, odavanja i čuvanja tajni, valjane ispovijedi i protiv poplava. U ikonografiji se često prikazuje po prstu koji drži na ustima kojim simbolično prikazuje važnost šutnje i dužnost čuvanja povjerene tajne.
U Hrvatskoj je zaštitnik Omiša, koji je također povezan s političkim Mostom, jer je jedan od članova istoimene neovisne liste Ivan Kovačić gradonačelnik toga grada.
Crkve sv. Nepomuka nalaze se u Glini, Saborskom, Stupniku i Vrbovskom, a u bjelovarskom parku u društvo je s još tri sveca.
Andrićev "Most na Žepi"
Među opisanim slavnim mostovima nalazi se i onaj manje poznati na bosansko-hercegovačkoj rijeci Žepi, čiju je gradnju u kratkoj pripovjetki opisao Ivo Andrić kako bi predočio da ideja i ustrajnost u nekom pothvatu, bez obzira na poteškoće, moraju ići ruku pod ruku.
Pripovijetka govori o veziru u tadašnjem Carigradu, podrijetlom iz Bosne, koji je odlučio pomoći svome kraju i sagraditi most preko Žepe. Našao je graditelja, Talijana, radišna i šutljiva čovjeka koji je došao, osmislio most, skupio ljude i počeo ga graditi.
Nakon što je postavio drvenu građu, prolomila se velika kiša i porušila je. Narodom se pronio glas "da Žepa ne da mosta na se". To ga nije omelo već je krenuo ispočetka i od bijela kamena iskopana u blizini počeo graditi ponovo. I sagradio je čudesnu građevinu s tankim bijelim lukom od stijene do stijene u rastrganu i pustu kraju.
"Izgledalo je kao da su obe obale izbacile jedna prema drugoj po zapjenjeni mlaz vode koji su se sudarali, sastavili luk i ostali tako za jedan trenutak, lebdeći nad ponorom. Most je blještao na suncu i sjao na mjesecu, ali se krajolik nije mogao priljubiti uz njega, niti most uz krajolik", napisao je Andrić u priči o mostu, rijeci, krajoliku i narodu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
