Sreća 'na kvadrat': Vlasnici svog doma nisu sretniji od podstanara

Prema dobivenim rezultatima 92 posto ispitanih građana živi u vlastitoj kući ili stanu, a njihova razina Nacionalnog indeksa sreće je 61,1 bod, dok je kod ne-vlasnika indeks veći i iznosi
63,3 boda. No, to ne znači da su podstanari sretniji od vlasnika.

Pročitajte i ovo Otkriva Provjereno Majka ju je kao bebu ostavila u Nazorovoj, godinama kasnije na ostavinskoj majka uzima stan, a Ljubica ostaje bez ikakvih prava i krova nad glavom Nitko mu ništa ne može UZNEMIRUJUĆI SADRŽAJ Živi u prizemlju, a kiša mu pada po glavi. Za sve je kriv jedan čovjek: "Prvo je vještaku, a zatim i sucu pozlilo na očevidu"

Riječ je o činjenici da je većina Hrvata do vlasništva došla po povlaštenim (ispodtržišnim) cijenama kao bivši nositelji
tzv. stanarskog prava, ali većina ne zna da su to
uglavnom umirovljenici (98 posto), kako je pokazalo istraživanje.

Osiguravanje nekretnina

Iznenađujuće je da samo 20 posto vlasnika brine o svojim stanovima i kućama, a logično je da su oni sretniji od ostalih čiju kuću može uništiti požar, poplava, potres ili nešto četvrto. Na drugo pitanje vlasnicima jesu li nekretninu osigurali dobrovoljno, a ne zbog obveze prema banci ili upravitelju zgrade, tek je 20 posto ispitanih odgovorilo potvrdno.

Gledano po regijama najmanje ih je u Dalmaciji, gdje svega 13 posto vlasnika osigurava svoje nekretnine, dok ih je najviše u sjevernoj Hrvatskoj (30 posto). Logičan je i rezultat da češće svoje stanove ili kuće osiguravaju visokoobrazovani građani s najvećim prihodima. U pozadini 'iznenađujućeg' odgovora prava je slika života - većina građana nema novca
da dobrovoljno osigura svoje nekretnine.

Oni koji su svoje nekretnine osigurali imaju i bolju kvalitetu života: zadovoljniji su svojom sadašnjom životnom situacijom i imaju bolja očekivanja budućnosti.

Razina kvalitete života bit će sve manja

No, redoslijed se može i okrenuti: oni koji imaju više novca brinu o svojim nekretninama pa su i sretniji. U svakom
slučaju odnos kvalitete života i stanovanja u uskoj je vezi s materijalnim bogatstvom, odnosno standardom građana, a kako je on nizak niska je opća razina kvalitete života - i ona će, kad govorimo o stanovanju, u budućnosti biti sve manja.

Specifičnost stambenog vlasništva u Hrvatskoj, u kojoj je većina do stanova došla lakše negoli građani u razvijenim zemljama, zanimljivo je promatrati i kroz svjetska iskustva koja govore kako su vlasnici stanova uglavnom sretniji od onih koji žive u iznajmljenim nekretninama.