456104
456104
456104
456104
456104

Splitski Županijski sud prepolovio broj nerješenih slučajeva

U posljednje tri godine Županijski sud u Splitu prepolovio je broj nerješenih predmeta i po smanjenju zaostataka postao apsolutni rekorder među drugostupanjskim sudovima u Hrvatskoj pa je rad predsjednika tog suda pohvalio i Vrhovni sud.

 
 
 
 
Županijski sud u Splitu (Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL)
Županijski sud u Splitu (Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL)

Na dužnosti predsjednika splitskog Županijskog suda Marijan Miletić nalazi se od 1. lipnja 2013. a uz smanjenje zaostataka za više od 50 posto uveo je i nove, kvalitetnije mjere osiguranja.

Taj je županijski sud u prošloj godini primio 12.960 predmeta, a riješio ih 13.420, dok je na kraju kalendarske godine ukupno ostalo neriješeno 5326 predmeta.

Do 1. studenog ove godine zaprimili su 10.347 predmeta, riješili 10.264 predmeta, a neriješenih je ostalo 5342.

Svake godine pada broj neriješenih predmeta

Miletić napominje da iz godine u godinu broj neriješenih predmeta pada tako je u cijeloj 2012. godini ukupno 6041 predmet ostao neriješen, 2013. ih je bilo 6600, a 2014. 5781.

"Od 2013. do danas je taj broj pao za 1300 neriješenih predmeta, no u periodu 2014. i 2015. godine našem sudu je na rješavanje ustupljeno ukupno 1700 predmeta Županijskog suda u Rijeci. Naposljetku nam je broj neriješenih predmeta, ne uključujući ustupljene predmete, pao za skoro 57 posto", kazao je Miletić.

Sud, uz predsjednika, broji 43 suca od kojih je njih 14 na kaznenom, a 29 na građanskom odjelu. S obzirom da mogu imati 45 sudaca i predsjednika Miletić je zatražio popunu još dva sudačka mjesta. Razlog tomu je što već sada osam sudaca ima dobnu granicu za odlazak u mirovinu, a s obzirom da im je omogućeno raditi do 70-te godine, vrlo lako se može dogoditi da u jednoj ili dvije godine sud ostane bez osam sudaca što bi značilo da će ih nedostajati 20 posto od sadašnjeg broja i to bi se osjetilo u rješavanju predmeta.

Na Građanskom odjelu Županijskog suda većinom prevladavaju predmeti vlasničko-pravne strukture i isplate te naknade štete, kao i manji broj zemljišno-knjižnih predmeta, no predsjednik ističe da je došlo do tzv. nacionalne podjele predmeta i da to nisu svi drugostupanjski spisi koji su zaprimljeni iz nadležnosti splitskog županijskog suda.

U prvostupanjskom kaznenom odjelu najviše imaju predmeta gospodarskog kriminala i ratnog zločina, a predmete ratnog zločina isključivo vode suci Mlađan Prvan, Damir Romac, Slavko Lozina, Neven Cambi te Vladimir Živaljić.

Ažurnost u žalbenom postupku na građanskom odjelu je otprilike šest mjeseci iako ima sudaca koji svoju odluku donesu i prije tog roka, kao i onih koji svoje odluke donose i protekom roka od šest mjeseci, no to je prosjek, kaže Miletić. Dodaje da je razlog tome što ima sudaca koji rješavaju više predmeta nego im nalažu okvirna mjerila. S druge strane je u kaznenim žalbenim predmetima stupanj ažurnosti oko tri mjeseca.

Građani i dalje nezadovoljni zbog dugotrajnih suđenja

"Ove godine smo imali i 37 zahtjeva stranaka zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Donesena su rješenja u kojima je sucima naloženo da donesu odluku u pojedinim predmetu i to u periodu od mjesec do tri mjeseca, ovisno kako u kojem slučaju, a tom prilikom se vodilo i računa o opterećenosti rada suca te datumu zaprimanja predmeta u sud. Građani mi pišu razne podneske i oni se prvenstveno odnose na ažuriranje u radu pojedinih predmeta na Županijskom i Općinskom sudu, a u pravilu odnose na navodne nepravilnosti u radu, odnosno dugotrajnosti postupka na Općinskom sudu. Ja na svaki podnesak građana uredno odgovaram", tvrdi predsjednik.

Kaže i da je sud 2013. zaprimio 138, a 2014. 110 građanskih žalbenih predmeta koji se odnose na otkaze ugovora o radu, dok u preostale dvije godine takvi predmeti dolaze s područja cijele Hrvatske zbog čega ne može reći koliko je takvih predmeta ukupno bilo iz nadležnosti splitskog županijskog suda. U ovoj godini je u kaznenim prvostupanjskim predmetima Vrhovni sud ukinuo 13 presuda splitskog Županijskog suda, a radi se o kaznenim djelima zlouporabe opojnih droga, ubojstva, krivotvorenja službene isprave, davanja mita, zlouporabe u gospodarskom poslovanju, razbojstva te međunarodne prostitucije. Godišnje su gotovo uvijek na istoj razini kada im viši sud ukine oko desetak presuda.

Kako bi svojim sucima omogućili što veću stručnost u radu već treću godinu zaredom u Sinju organiziraju sastanak za savjetnike i suce građanskog odjela splitskog Općinskog suda, kao i za suce županijskog suda. Na tim sastancima sudjeluju i predsjednik Vrhovnog suda te predsjednik Građanskog odjela tog suda. Na sastanku analiziraju zaključke i pravne stavove u odnosu na teme koje su se pokazale dvojbene prilikom suđenja na Općinskom sudu, a svrha sastanka je da se zauzmu pravni stavovi koji bi u konačnici rezultirali manjim brojem ukinutih presuda Općinskog suda. (Hina)
 

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se