Iako je stadu hrvatske autohtone pasmine na otočić u proteklih petnaestak dana redovno dovožena hrana, zbog raskvašene zemlje i sve težih uvjeta prijetila je opasnost da se razbole i uginu. Uz volontere Brodskog ekološkog društva i braniteljske zadruge Eko Gajna, u akciji spašavanje sudjelovali su i mještani obližnjih sela, a logistički je pomoglo i više brodsko-posavskih tvrtki. Goveda su skelom prevezena u ograđeni prostor na obalu, gdje će se o njima nastaviti brinuti brodski ekolozi i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko- posavske županije.
Pročitajte i ovo
Na slavonskom prisavskom pašnjaku Gajna obitava 40- tak podolskih goveda, što je trećina kompletne populacije te hrvatske autohtone pasmine. 'Katastrofa je bila na pomolu. I bez obzira što sada voda pada, problem nije bio riješen jer životinje već danima stoje u blatu do koljena. Da su ostale tamo, polako bi ugibale, a mi više čamcima ne bi mogli pristupiti da im pomognemo', kaže predsjednik Brodskog ekološkog društva i braniteljske zadruge Eko Gajna Šimo Beneš, koji je osobno sudjelovao u akciji spašavanja. Dodao je da će i sada vjerojatno biti gubitaka, jer je sve predugo trajalo.
No, istaknuo je da se i ovoga puta dokazalo kakav genetski potencijal imaju ta goveda jer su preživjela i u tako nemogućim uvjetima. Ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije Mario Pavičić zadnjih se dana bavio prikupljanjem potrebne dokumentaciju kako bi se krave mogle izvući na sigurno. Skela je, naime, stigla iz susjedne države Bosne i Hercegovine, pa je sve obavljeno uz suradnju Lučke kapetanije, carine i policije.
Kako Sava naglo počinje padati, postojala je opasnost da zbog mulja i blata ni čamcima niti traktorima više ne bismo mogli doći do stada, objasnio je Pavičić razloge organizacije evakuacije. Pavičić kaže kako bi neuspjeh u spašavanju goveda značio dvostruku štetu jer su ona iznimno važna i za očuvanje flore plavnih pašnjaka poput Gajne. Povratak autohtonih životinja na pašnjak zaustavio je njegovo urastanje u grmlje pa tako omogućio i povratak biljnih vrsta koje su ondje bile prije tridesetak godina, kazao je Mario Pavičić.
