Spas državne blagajne: Mnogo kritika, a konstruktivni prijedlozi?

Ipak, evo što su u proteklih godinu dana predlagali i oporba i neki partneri Vlade, kao mjere koje bi Hrvatsku izvukle iz krize, no Vlada ih nije prihvatila ni u ovom rebalansu. I SDP i HNS nudili su rješenja kako smanjiti potrošnju te kako puniti državnu blagajnu. Vladajućima je to nezamislivo.

Pročitajte i ovo demantirao oporbu Ministar Marić u Saboru: "Ne smanjuju se sredstva za obnovu, povećavaju se" Inače već u rujnu upitne plaće i mirovine Vlada za plaće manje još 6 posto, bez regresa i božićnica

>> Šuker: Ponekad kriza dobro dođe, moramo postaviti granice

SDP bi srezao materijalne rashode, subvencije, troškove zdravstva. Odgodili bi kapitalna ulaganja, srezali bi državnu upravu, ukinuli transfere novca lokalnoj samoupravi. Ušteda bi bila pet do šest milijardi kuna. Osim kontrole novca koji odlazi u lokalne jedinice, tvrdi ekonomist Zdeslav Šantić, treba srezati i njihov broj.

Ušteda 12 milijardi kuna

'Trebalo bi razmisliti o reformi gdje bi se trebao smanjiti broj tih jedinica jer mnogi od njih nisu fiskalno opravdane', rekao je Šantić. HNS bi rezao novac koji se, kažu, po političkim linijama šalje lokalnoj samoupravi, rezali bi državnu upravu. Mijenjali bi model poljoprivrednih subvencija, napravili bi reviziju registra branitelja, a kapitalne investicije financirali bi javnim privatnim partnerstvom a ne iz proračuna. Ušteda bi bile 12 milijardi kuna.

Pitanje je, tvrdi investicijski savjetnik Petar Brkić, je li vrijeme za javno privatno partnerstvo. 'Dok god je situacija povoljna za gospodarstvo ti projekti su pozitivni. Kada je situacija kriznih vremena kao što je danas, samo ekstra profitne kapitalne investicije mogu uspjeti', rekao je Brkić. HNS bi uložio novac za obuku 100 mladih ljudi koji bi pisali projekte za EU fondove. Turizmom i energetikom privlačili bi strani kapital, a željeznicu i energetiku riješili bi EU fondovima.

Sindikati prepisuju

SDP bi punio blagajnu tako što bi porezno rasteretio cijenu rada, uveo bi poticaje za reinvestiranu dobit, subvencije za radna mjesta, porez na ekstra imovinu. A porez na kapitalnu dobit prvenstveno bi kačio velike udjele a tek onda dionice. 'Kada se uvode novi porezni oblici sigurno bi trebalo smanjiti što je više moguće pojedina izuzeća jer onda je i efekt takvih poreznih oblika biti će dosta limitiran', rekao je Šantić.

'Porez na kapitalnu dobit kao takav je jedan zanimljiv koncept ali u trenutnoj situaciji vrlo bi se malo skupilo', rekao je Brkić. Zahtjevi poduzetnika godinama su poznati. Traže smanjenje državne uprave, javne potrošnje, parafiskalnih nameta, porezno rasterećenje, poticaje za privatne investicije. No nikako da im se izađe u susret za razliku od sindikata koji su puno glasniji. Sretni su jer im plaće nisu smanjene, a sad bi da se uvede porez na banke, dobit i imovinu. Ovo su prepisali od drugih. Vlastitih prijedloga nemaju.