'Slovenci optužuju Hrvatsku stereotipima velikosrpske kuhinje'

'Optužbe jednog državnog tijela zemlje članice Europske unije po svojem karakteru posve odgovaraju onome što je ne tako davno dolazilo iz Miloševićeva Beograd', tvrdi Jareb, podsjećajući kako su se u nedostatku argumenata kojim bi dokazali opravdanost agresije na Hrvatsku srbijanski promidžbenjaci obilato koristili 'crnim legendama o Hrvatima i Hrvatskoj kao nasljednici NDH'.

Pročitajte i ovo U BLEDU Buknuo požar u sauni hotela - 170 gostiju hitno evakuirano (pre)male penzije Mirovine u regiji: Pogledajte gdje su najveće i tko sve ima manje od Hrvata

Tako i danas u nedostatku argumenata neki u Sloveniji, kako napominje, izvlače izlizane stereotipe o Hrvatskoj i Hrvatima, koji su odavno izgubili na vjerodostojnosti i upotrebljivosti. Služe se time za stjecanje prednosti u igri, kako kaže, koja se zove kako ucijeniti Hrvatsku da nam da ono što nam ne pripada.

'Pritom se zaboravlja da je Republika Hrvatska nastala u Drugome svjetskom ratu upravo kao negacija NDH', ističe, dodajući kako pretpostavlja da u slovenskome Državnom savjetu znaju za te činjenice, ali one 'ne pomažu u sastavljanju bajki o velikome slovenskom moru'. 

'Slovenci zaboravljaju svoju suradnju s talijanskim fašistima'

Po Jarebovim riječima, u Sloveniji zaboravljaju da su oni koji su godine 1941. pristali na suradnju s talijanskim fašistima imali kao dotadašnji visoki jugoslavenski dužnosnici znatno 'jači' legitimitet od pripadnika ustaške organizacije.

'Nije li nakon pada Italije u ljubljanskoj pokrajini lokalnu vlast nastavila obnašati slovenska uprava? Nisu li u toj istoj pokrajini uz njemački nadzor i pod zapovjedništvom generala jugoslavenske kraljevske vojske Leona Rupnika ustrojene brojne postrojbe slovenskoga domobranstva koje su se rame uz rame borile s njemačkim nacističkim saveznicima?' pita Jareb.

Ističe kako one u Sloveniji koji se "zabavljaju" besmislicama treba upoznati s činjenicom da je Republika Hrvatska još 2005. postala punopravna članica Radne skupine za međunarodnu suradnju u obrazovanju, održavanju sjećanja i istraživanju holokausta te da su u njezinu punopravnom članstvu gotovo sve zemlje Europske unije, ali ne i Slovenija. 'Svaka zemlja koja je postala članica te skupine morala je ispuniti vrlo stroge kriterije, što je u hrvatskom slučaju isključilo i najmanju pomisao da bi Republika Hrvatska i njezine ustanove na bilo koji način slijedile bilo što povezano s NDH i njezinim naslijeđem', tvrdi Jareb, dodajući kako je Republika Slovenija kao zemlja koja se često poziva na naslijeđe antifašizma propustila postati članica takve organizacije, pa je tek u statusu promatrača.