Orešković: 'Radit ćemo još 4 mjeseca, a možda i dulje', Kovač: 'Nećemo se mi dati'

Premijer Tihomir Orešković je objasnio da imaju veliki broj točaka, točnije 39.

'Ovo je naša prva sjednica kao tehničke Vlade. Bit ćemo to četiri mjeseca, a možda i dalje. Svima je to jasno. Možda ćemo i više raditi. Svima je to jasno,' kazao je Orešković.

Ministar vanjskih poslova Miro Kovač na to se našalio: 'Nećemo se mi dati.'

Pročitajte i ovo Sjednica Vlade Vlada donijela ključnu odluku, vatrogascima rastu plaće: "Hvala svima na požrtvovnosti" Sjednica Vlade ANKETA Plenković i ministri povisili si plaće, podržavate li ih?

Premijer Orešković, kojemu je Sabor, podsjetimo, 16. lipnja izglasao nepovjerenje, poručio je da će Vlada ispuniti sve obaveze - isplatiti plaće i mirovine.

Vlada je ipak skinula s dnevnog reda prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika te nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima.

Usvojene su izmjene Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja kojima je ukinuta Vladina Uredba iz rujna prošle godine kojom je propisana mogućnost da se za vještake i više vještake kao vanjske suradnike Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom moglo angažirati i doktore medicine bez nužne specijalizacije.

Navedena Uredba je na snazi do 30. lipnja ove godine, a pokazala se u radu Zavoda lošim rješenjem, budući da doktori medicine bez nužne specijalizacije nisu bili u mogućnosti stručno obavljati poslove vještačenja jer im nedostaje kliničko znanje i iskustvo.

Stoga Vlada izmjenama Zakona predlaže da poslove vještaka i viših vještaka mogu obavljati samo doktori medicine specijalisti odgovarajuće specijalizacije i to s najmanje pet godina radnog iskustva u svojoj specijalnosti i to stoga što posao vještačenja podrazumijeva ne samo znanje medicine, već i kliničko iskustvo kojim vještak dobiva sveobuhvatni pogled na zdravstveni status osobe.

Zbog vrlo osjetljive prirode posla vještačenja o kojemu ovisi ostvarivanje prava osjetljivih korisničkih skupina, te zbog zahtjevnosti i izuzetno velikog broja predmeta koje Zavod svakodnevno zaprima iz različitih sustava, predložena izmjena predstavlja preduvjet za poboljšanje sustava vještačenja u Hrvatskoj, obrazlaže Vlada izmjene koje su u saborsku proceduru upućene u hitnom postupku.

Tehnička vlada prihvatila je i dva amandmana nomotehničke prirode na prijedloge izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti o kojem se već neuspješno glasovalo u Saboru. Naime, oporba je napustila sabornicu i srušila kvorum, spočitavajući vladajućima da su pokušali iskoristiti trenutak kako bi progurali izmjene dvaju zakona koji, tvrde, idu na štetu građana.

Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju Vlada je predložila povećanje maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite te uvođenje obveze plaćanja naknade za pregled u hitnom bolničkom prijemu, kad je obavljen na zahtjev osiguranika, a pregledom se ustanovilo da pacijentu nisu nužni hitni dijagnostičkih i terapijski postupci jer mu život i zdravlje nisu u opasnosti.

U saborsku su proceduru upućene i zakonske izmjene temeljem kojih se omogućava prijenos kapitalizirane štednje iz mirovinskih fondova u prvi mirovinski stup za osobe koje iz prvog stupa i dobivaju mirovine, poput onih u invalidskim mirovinama ili s benificiranim radnim stažom i sl.

Predloženim zakonskim izmjenama, kazala je Šikić, povećali bi se prihodi proračuna za 90 milijuna kuna ove godine, 110 milijuna kuna iduće godine, te 130 milijuna kuna u 2018. godini.

Prihvaćen je i prijedlog izmjena Zakona o računovodstvu, a ministar financija je kazao da su predložene izmjene tog zakona, koji je donesen sredinom prošle godine, plod komentara zainteresiranih stranaka na javnoj raspravi te će utjecati na više od 100.000 hrvatskih poduzetnika.

Pritom je kao ključnu izmjenu naveo ukidanje obveze uvođenja jedinstvenog okvirnog kontnog plana. On pomaže statističkim i poreznim svrhama, a znači dodatni financijski i administrativni trošak poduzetnicima, rekao je Marić.

HEP-u suglasnost za korporativna jamstva

Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) je dana suglasnost za izdavanje korporativnih jamstava za nekoliko ovisnih društava HEP grupe u okvirnom iznosu do 150 milijuna kuna, a radi pojeftinjenja, ubrzavanja i pojednostavljivanja procesa.

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić pojasnio je da HEP ima zakonsku obvezu za svaki kreditni ili jamstveni posao vrjedniji od 7,5 milijuna kuna ishoditi suglasnost Vlade.

Kako se navodi u obrazloženju te odluke, HEP je na kraju prošle godine imao izdano korporativno jamstvo u iznosu od gotovo 2 milijuna eura za ugovore o opskrbi električnom energijom svojih tvrtki HEP Energija iz Ljubljane, HEP-Trade iz Mostara i HEP-Trade iz Beograda, kao i jamstvo u iznosu od 5 milijuna eura za Ugovor o prodaji nezagarantirane električne energije tvrtke HEP-Trade iz Mostara.

Industrogradnji je, pak, odobrena isplata 9,63 milijuna kuna iz proračunskih zaliha, a Marić je objasnio da je ta građevinska tvrtka 2012. godine radi namirenja poreznog duga državi prepustila svoju zgradu u Savskoj ulici u Zagrebu, u kojoj su danas ministarstva branitelja te socijalne politike i mladih. Dug se odnosi na sredstva koja je Industrogradnja uložila u prilagodbu zgrade, rekao je Marić.

Vlada je odgovorila i na pitanja dvojice saborskih zastupnika - Ivana Vilibora Sinčića o kreditima, kreditnim poslovima i zajmovima hrvatskih građana i tvrtki u austrijskim Raiffeisen zadrugama te Branimira Glavaša u vezi sa stanjem u mljekarskom sektoru.

U Vladinom se odgovoru Sinčića za potpune podatke o tim zaduženjima upućuje na austrijskog supervizora financijskog tržišta Österreichische Finanzmarktaufsicht, uz pojašnjenje da Hrvatska narodna banka ne raspolaže cjelovitim podacima jer je od 2008. ukinuta obveza da se kod središnje banke evidentira svaki kreditni posao s inozemstvom.

Glavašu, pak, odgovaraju da je, uz ostalo, mljekarima odobrena izvanredna pomoć iz EU proračuna od 1,8 milijuna eura te još toliko iz nacionalnog proračuna, kao i da se razmatra mogućnosti smanjivanja PDV-a na mliječne proizvode na 5 posto. Najavljuju i korekciji Programa ruralnog razvoja radi bolje iskoristivosti programa u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.

Prihvaćena je i odluka o imenovanju Grada Rijeke za naslov Europske prijestolnice kulture 2020. godine, a Brodsko-posavskoj županiji je odobrena jednokratna pomoć za potrebe grijanja osnovnih škola. Naime, toj će se županiji prepustiti lož ulje preostalo od grijanja tranzitnog migrantskog centra u Slavonskom Brodu.

Većina odluka koje su usvojene uglavnom su formalnosti - poput davanju suglasnosti za uspostavu diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Kiribati, koju su ministri usvojili s podsmjehom, ili pak izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Poljske o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka.

Ministar Nakić (HDZ): Mi moramo raditi 

U izjavi novinarima uoči sjednice ministar zdravlja Dario Nakić ocijenio je kako nije sporno to što tehnička Vlada predlaže neke zakonske izmjene.

'Mi moramo raditi', rekao je Nakić na novinarski upit očekuje li da će zakone koje Vlada danas predloži, raspraviti i potvrditi Hrvatski sabor, koji se u međuvremenu samoraspustio.

"To je teško reći, o tome treba pitati s druge strane Markova trga. Meni je žao što neki zakoni koji su završili Vladinu proceduru, u Saboru nisu doneseni. Mislim da svi trebaju podnijeti svoj dio odgovornosti", zaključio je Nakić.

U Hrvatskom saboru su prošloga tjedna, nakon odluke o samoraspuštanju, na glasovanje stavljena dva zakonska prijedloga iz Nakićeva resora, izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti te Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, no glasovanje je opstruirala oporba, koja je srušila kvorum. (N.C./Hina)