'Uvjeti privatizacije brodogradilišta iz Bruxellesa neprihvatljivi'

Radnici hrvatskih brodogradilišta doći će prosvjedovati na Markov trg, bez obzira na zabranu, ako Vlada ne obveže nove vlasnike da nastave brodograđevnu djelatnost, najavio je predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević nakon što se zajedno s predsjednikom Sindikata metalaca Hrvatske Ivom Marjanovićem sastao s Polančecom.

Pročitajte i ovo Apelirali na vladajuće Sindikati uoči Praznika rada: "Hrvatska više ne smije biti zemlja jeftine radne snage" (Ne)zadovoljni sindikati Sprema li se novi štrajk? "Nije točno da je ovo najveće povećanje plaća. Rast 90-ih bio je veći od ovog što je sada na stolu"

Sindikati su u tome jedinstveni jer su duboko zabrinuti za opstanak brodogradnje i sudbinu više od 11.000 radnika i moraju to pokazati i Europskoj komisiji, poručio je Marjanović te ponovno zatražio da državi ostane 25 posto plus jedna dionica kao kontrolni mehanizam privatizacije.

Osim toga, zahtjev Europske komisije je protuzakonit, tvrdi Matijašević, zbog čega je njegov sindikat zatražio hitno očitovanje Državnog odvjetništva.

>> HUS za privremenu obustavu privatizacije brodogradilišta

Time se krši Zakon o pomorskom dobru, po kojem resorno ministarstvo izdaje koncesije za obavljanje brodograđevne djelatnosti. Osim toga, područja na kojima se nalaze brodogradilišta nalaze se u Generalnim urbanističkim planovima, a to je u isključivoj nadležnosti lokalne uprave.

Također se ne poštuje Zakon o privatizaciji koji kao jedan od najvažnijih kriterija pri odabiru ponude navodi maksimalno očuvanje produktivnih radnih mjesta, tvrdi Matijašević.

Nezadovoljstvo sindikalaca nije uspio smiriti potpredsjednik Polančec tvrdnjom da je Vlada u pregovorima s Europskom komisijom ipak uspjela ispuniti glavne ciljeve - opstanak brodogradnje i zadržavanje što većeg broja zaposlenih.

Nismo uspjeli osigurati uvjet isključivog zadržavanja djelatnosti, kao ni pravo radnika na sudjelovanje u privatizaciji, rekao je Polančec ali je prihvaćen naš model privatizacije, kao i poseban status i model privatizacije Uljanika.

Izborili smo se da vlastiti doprinos tvrtke i strateškog partnera u ukupnim troškovima restrukturiranja mora biti minimalno 40 posto, te je prihvaćen naš model rješavanja pitanja pomorskog dobra i metodologija izračuna naknade na koju brodogradilište ima pravo, kazao je Polančec.

Uspjeli smo i u najvažnijem pitanju - ukupno smanjenje kapaciteta iznosit će 25 posto od zbroja najboljih ostvarenja svakog pojedinog brodogradilišta u zadnje tri godine.

To znači da će dozvoljeni kapacitet brodogradilišta do završetka procesa restrukturiranja iznositi 393.000 kompenziranih bruto-tona (cGT), a od završetka restrukturiranja do kraja 2019. godine taj će iznos moći narasti na 475.000 cGT-a.

Umjesto u prosvjede energiju bi trebalo uložiti u pronalaženje rješenja za održavanje brodogradilišta na životu do završetka procesa restrukturiranja, a za to treba osigurati reprogramiranje 4,9 milijardi kuna od ukupno 8,2 milijarde kuna obveza prema bankama koje su pokrivene državnim jamstvima.

Osim toga, za nastavak proizvodnje treba osigurati dodatnih milijardu i pol kuna kredita, naglasio je Polančec.

Do 22. prosinca Vlada će sindikatima uputiti na razmatranje prijedlog natječaja za privatizaciju brodogradilišta, a dan poslije bi socijalni partneri trebali održati novi sastanak.

Do 9. siječnja Europska komisija će analizirati natječaj, a 20. siječnja bi trebao biti objavljen natječaj za privatizaciju hrvatskih brodogradilišta.