Sindikati javnih službi napustili sjednicu posvećenu najavljenim štrajkovima

Nemoguće je uspostaviti komunikaciju s vladom i poslodavcima, koji uopće nisu kompetentni za upravljanje državom, ljutito je novinarima izjavio dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić nakon što su čelnici sindikata javnih službi otišli sa sjednice.

Pročitajte i ovo PITANJE OSNOVICE Piletić poručuje sindikatima, osnovica javnih službi neće rasti više od državnih PRITISAK SINDIKATA Vlada i sindikati ponovno za stolom, moguć je i štrajk: "Stalno se prave važni kako raste proračun, a nitko ne spominje jednu stvar..."

tri vijesti o kojima se priča SUKOB ZBOG THOMPSONA Stigla presuda Ustavnog suda o sukobu Grada Zagreba i Vlade zbog dočeka rukometaša, oglasio se Tomašević Zanimljivi podaci Objavljena karta kupovne moći u Europi: Pogledajte gdje se najlošije živi i kako stoji Hrvatska femicid na baniji DORH objavio detalje užasa kod Gline

>> 'Štrajk u javnim službama samo je pitanje dana'

Ne postoji volja, sposobnost ni želja da se čestito i pravedno urede odnosi među plaćama, a javnim službama se i dalje ne nudi nikakvo jamstvo da će im plaće adekvatno porasti kada Hrvatska izađe iz krize, istaknuo je Ribić dodavši kako je to glavni razlog što su sindikati prosvjete, znanosti, zdravstva, kulture i socijalne skrbi odlučili organizirati štrajk u svibnju. Pozvao je premijera Ivu Sanadera da se izravno uključi u pregovore jer je 2006. on bio taj koji je omogućio sklapanje sporazuma o plaćama s kojim su sindikati javnih službi bili zadovoljni.

Ništa od Sanaderovog uključivanja u pregovore

No, od Sanaderova uključivanja u pregovore čini se da neće biti ništa, barem po riječima potpredsjednice vlade Jadranke Kosor koja je nakon završetka sjednice novinarima izjavila da je premijer 'izvrsno informiran' o tijeku pregovora, te ponovila kako se može razgovarati samo u okviru sporazuma koji su potpisali sindikati državnih službi, a kojim su plaće vraćene na razinu 2008. godine, odnosno smanjene šest posto. Masa za plaće državnih i javnih službenika iznosi 32 milijarde kuna pa se može pregovarati samo o eventualnoj preraspodjeli unutar tih sredstava, kazala je Kosor dodavši kako vlada od sindikata javnih službi traži da pismeno artikuliraju što je za njih prihvatljivo, jer dosad to nisu učinili.

Predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca Đuro Popijač požalio se da je GSV dosad 80 posto vremena potrošio na plaće javnih i državnih službenika, a poslodavci imaju puno važnijih tema koje bi željeli raspraviti. U sadašnjim okolnostima ključno je kako će se hrvatsko gospodarstvo boriti s krizom i recesijom, i što će od njega ostati kada svijet jednom izađe iz krize, rekao je Popijač upozorivši kako su zaposleni u javnom sektoru po pitanju sigurnosti radnog mjesta u puno boljem položaju nego radnici u privatnim tvrtkama.

Sporazum oko minimalne plaće

Također je izrazio nadu da će se u sklopu razgovora o vladinim Smjernicama za vođenje usklađene politike plaća i cijena postići sporazum oko minimalne plaće jer bi njezin rast od 1. lipnja, što je utvrđeno važećim zakonom, ozbiljno pogodio nekoliko grana, poput tekstilne i drvne industrije ili trgovine. Nakon što su čelnici sindikata javnih službi napustili Banske dvore, na sjednici GSV-a ostao je Željko Stipić, predsjednik Hrvatskog sindikata zaposlenika u školstvu Preporod, kojeg ostali sindikati, budući da je manjinski sindikat, ne žele uključiti u Pregovarački odbor sindikata javnih službi.

GSV je stoga u zaključcima predložio sindikatima javnih službi da u roku osam dana sporazumno riješe spor oko broja članova Pregovaračkog odbora, u suprotnom će tu odluku donijeti GSV. Nakon toga bi Pregovarački odbor trebao vladi dostaviti pismeni prijedlog svojih zahtjeva u vezi eventualnog sporazuma o plaćama. Sindikati javnih službi, međutim, nastavljaju s prosvjednim skupovima koje organiziraju u četiri najveća hrvatska grada, i pripremama za referendum između 27. i 29. travnja kojim će od članova saznati jesu li spremni za štrajk koji bi trebao početi između 11. i 15. svibnja.