U rijeci Kupi nesvakidašnje otkriće. Na 5 metara dubine pronađen je rimski riječni brod star oko 2.000 godina - dug oko 9 i širok 2 metra, prepun rimske cigle.


U rijeci Kupi na Kamenskom kod Karlovca u rujnu su podvodni arheolozi počeli istraživati dobro očuvan rimski brod s teretom iz antičkog vremena, a taj su vrijedan nalaz u ponedjeljak na tiskovnoj konferenciji u Karlovcu predstavili javnosti Giulia Boetto u ime istraživačkog centra "Camille Jullian" s francuskoga sveučilišta Aix‐Marseille i Krunoslav Zubčić, arheolog Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda.

Brod je na pet metara dubine pronašao i stručnjacima prijavio prije gotovo trideset godina pjeskar Ante Maslov, te se sada pokazalo da se radi o starorimskom riječnom brodu, najvjerojatnije s kraja 1. stoljeća, koji je potonuo kod Kamenskog, ostao sačuvan u mulju, s tim da je teret ostao uglavnom lijepo poslagan, a ne rasut. Usisavanjem mulja i svih sitnih predmeta pomoću tzv. mamut usisnih crpki nakon više od 19 stoljeća otvorio se pogled na detalje brodoloma te je brod s teretom ovjekovječen podvodnim kamerama, a u naredne dvije i tri godine provodit će se arheološka istraživanja.

Otkriven DOKAZ o prvim danima kršćanstva u Hrvatskoj!

"Za početak nam je želja istražiti, kvalitetno i dobro taj lokalitet što će trajati barem dvije do tri godine, ako ne i duže. Nakon toga i ovisno o rezultatima, imat ćemo dovoljno materijala da možemo napraviti djelomično rekonstrukciju, rekonstrukciju cijelog broda, ali to ćemo vidjeti u budućnosti", ističe arheolog Krunoslav Zubčić iz HRZ-a.

U ime Ministarstva kulture i karlovačkih konzervatora Krešimir Raguž rekao je da je nalaz bitan u širemu kontekstu, križanja vodenih i cestovnih putova i veze mora s kopnom, odnosno istokom i sjeverom, te u smislu brodograditeljskih spoznaja i utjecaja. Nalaz je i temelj za produbljavanje teze da se upravo Kupa koristila za transport teških kamenih sarkofaga i drugih predmeta od kamena na važnim iskopinama iz doba Rimskog carstva, jer je poznato da je na prostoru današnje Karlovačke županije bilo najmanje dvanaest kamenoloma u doba Antike, a roba je završavala u većim centrima, poput onoga u Sisku.

Giulia Boetto naglasila je da se njihov Centar bavi istraživanjem antičkih brodova od šezdesetih godina prošlog stoljeća, na morima i rijekama, te su od 2007. godine prisutni u Hrvatskoj na istraživanjima u Jadranu, a sada prvi put i na kontinentu.

Zupčić je zahvalio partnerima iz Francuske na dosadašnjem radi i za predstojeće dendrološke i druge analize. Njihovo iskustvo i specijalizirana oprema važna su da bi se precizino izmjerila i dokumentirala konstrukcija broda, te da se onda on može prikazati kao računalni 3 D model i možda izraditi djelomično ili u cijelosti kao replika isprintana 3 d printerima, što još nije odlučeno, a ovisit će o cijeni.

Manje je vjerojatno da će se brod vaditi i konzervirati u cijelosti, jer bi to koštalo nekoliko stotina tisuća eura, ali takva će se odluka donositi nakon dvije ili tri godine istraživanja, rekao je Zubčić i opisao teret kao dobro poslagane opeke veličine 29 puta 45 centimetara i debljine oko pet centimetra. U ivremenu koje je pred nama nastojat će se i na tlu naći mjesta davnoga popločenja ili građevina s takvom opekom i možda ustanoviti kamo je teret trebao stići da nije završio zbog brodoloma na dnu Kupe.

Ovo je drugi takav brod nađen u Hrvatskoj. Prvi je pronađen 1985. godine, ali je propao, te će ovaj dobro usčuvan primjerak biti prvi istražen i dokumentiran, a hoće li biti i izvađen i konzerviran ovisit će o rezultatima analize, cijene i odluke kamo s njim, ako se uspješno konzervira.

Alba Ferreira Dominguez kroz svoju će doktorsku disertaciju iz dentrologije utvrditi je li brod sačinjen od bukve, kako sada pretpostavlja, te koliko je drvo broda staro, ili je ipak od hrasta, jasena ili brijesta, građe od koje su se brodovi i u doba Antike gradili.

Svaki će se dio konstrukcije broda podvrgnut analizi, jer je brod u antičko vrijeme bio vrh tehnološkog razvoja i uz mostove najsloženiji objekt za graditelje, koji su se služili tadašnjom znanjima i dostignućima, a specifičnost ovoga broda u Kupi je da su dijelovi horizontalnoga i okomitoga djela bili od jednog komada, kao slovo L, te su se na te dijelove spajala i rebra broda i daske boka i dna. Utjecaj brodograditelja na moru s brodograditeljima riječnih brodova tek se trebaju istražiti i zato je važan ovaj vrlo dobro očuvan riječni brod plitkog gaza s drvenim, a ne metalnim klinovima, rečeno je.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook