Odluku Ustavnog suda kojom se odbacuje zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece komentirala je i eminentna ustavnopravna stručnjakinja Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Pročitajte i ovo
'Bez obzira na naše svjetonazore, pravo žene na samoodređenje je neupitno i Ustavom zaštićeno, a "granica" na 10. tjednu je sukladna Ustavu RH ('Božićnom Ustavu' iz 1990.)' Istaknula je kako je pravorijek Ustavnog suda ustavnopravno sadržajno utemeljen, očekivan i ispravan. "Sadržajno je jasno rečeno da pravo na život nerođenog bića uživa ustavnu zaštitu samo u mjeri do koje ne ugrožava pravo žene na privatnost i u tom smislu zakonodavac ima pravo utvrđivanja pravilne ravnoteže. Trenutni Zakon (iz 1978.) tj. rješenje da žena može obaviti pobačaj na zahtjev do 10. tjedna, a nakon toga samo zbog zaštite života žene i dr. sličnih izvanrednih razloga, sadrži pravilnu ustavnopravnu ravnotežu.
Zakon iz 1978. sadrži neusklađenosti s novim ustavnopravnim sustavom sadržavajući neke danas nepostojeće institute te ga valja, zbog formalnih razloga, uskladiti s Ustavom RH u roku od dvije godine.
Novi zakon treba odrediti i druge edukativne i preventivne mjere (izrijekom, primjerice, i uvođenje spolnog i reproduktivnog obrazovanja, vrijeme žene za razmišljanje, jaslice, zaštitu u radnopravnom statusu, ali i niz drugih mjera) kako bi pobačaj na zahtjev bio doista, u praksi, izuzetak."
No, s formalne strane, kaže ona, pravorijek Ustavnog suda pomalo je razočaravajući jer bi ustavnopravno bilo kvalitetnije da se donijela odluka, a ne rješenje (iako to u sadržajnom smislu ne mijenja puno).
Istaknula je i kako čestita Ustavnom sudu što je konačno donio ovaj pravorijek. "Pravo na privatnost žene koje uključuje pravo žene na samoodređenje i odluku o trudnoći (početku i tijeku, pa time i pobačaju na zahtjev) je dio Ustava RH i pod zaštitom je Ustavnog suda RH.
Bez obzira na naše svjetonazore, pravo žene na samoodređenje je neupitno i Ustavom zaštićeno, a 'granica' na 10. tjednu je sukladna Ustavu RH ('Božićnom Ustavu' iz 1990.). Dakle, bez obzira na svjetonazore i bez obzira na shvaćanje kada počinje život, pravo nerođenih nije apsolutno i ne preteže pred pravom žene na samoodređenje i odlučivanje o svojem tijelu i tijeku trudnoće.
Detalji novog zakona utjecat će na konkretni sadržaj tih prava, uključujući i pitanje financiranja induciranih pobačaja, što će biti predmet političkih odluka zakonodavca. Pri tome je Ustavni sud naveo i relevantne slučajeve pred Europskim sudom za ljudska prava iz kojih je razvidno da ne postoji posebno pravno zaštićeno pravo očeva, odnosno da se radi o pravu žene na upravljanje svojim tijelom.
Dakle, Ustavni sud RH je 'svoj problem' riješio. Tek sada kreću političke 'borbe' oko ovog pitanja i njegovih detalja koji će u konkretnom smislu oživotvoriti pravo na samoodređenje žene, ali se ne može regulirati na način da preteže pravo nerođene osobe."
