'Vrlo brzo ću se sastati s Pahorom, još ovaj mjesec', izjavio je Sanader u stanci sjednice Predsjedništva HDZ-a, dodajući da će o pojedinostima, odnosno kada i gdje će se sastanak održati, javnost izvijestiti kada se one usuglase. Naglasio je da Predsjedništvo HDZ-a pozdravlja činjenicu da je Hrvatska pred krajem ratifikacijskog procesa o pristupanju NATO-u, da je blizu ostvarenja jednoga od dva glavna vanjskopolitička cilja. Sanader je istaknuo kako očekuje da će Hrvatska na summitu NATO-a u Strasbourgu i Kielu početkom travnja biti predstavljena kao punopravna članica tog vojno-obrambenog saveza, te u tom smislu i naglasio kako ne misli da će Slovenija raspisati referendum o pristupanju Hrvatske NATO-u. 'To je farsa koja ničemu ne vodi. Sjeverno-atlantski savez nema vremena ni luksuza baviti se treba li Hrvatska ili ne u NATO', poručio je, ističući kako očekuje da će Slovenija što prije ratificirani dokument o pristupanju Hrvatske u NATO proslijediti u Washington.
Pročitajte i ovo
Podobnik uložio 5.300 potpisa za referendum o hrvatskom ulasku u NATO
Predsjednik slovenske Udruge 'Zavod 25. lipnja 1991. godine' Marijan Podobnik podnio je u ponedjeljak poslijepodne, zajedno sa svojim pristašama, više od 5.300 potpisa slovenskih državljana koji traže da se pokrene inicijativa na kojoj bi se Slovenci odlučivali o ulasku Hrvatske u NATO savez. Predajući potpise, Podobnik je rekao da je referendumsku inicijativu pokrenuo razočaran slovenskom politikom. Parlamentarni odbor za vanjske poslove prihvatio je tijekom jutra jednoglasno izjavu pod naslovom 'Zaključak o zaštiti slovenskih interesa uz pristup Hrvatske Sjevernoatlantskom ugovoru', u kojoj se ne govori o tome da je Slovenija prilikom osamostaljivanja imala nesmetan izlaz na otvoreno more, cijeli Piranski zaljev te ostale sporne točke, kako je to zahtijevao Podobnik.
U spomenutoj izjavi, koju je prihvatio Odbor za vanjsku politiku navodi se da je granica na kopnu i moru između dviju država unatoč naporima Slovenije neriješena, te se podsjeća da je potrebno 'poštivati stanje na granici koje je bilo na dan 25. lipnja 1991. godine, na što su se obje vlade obvezale zajedničkom Brijunskom izjavom iz lipnja 2005. godine.' U izjavi koju je prihvatio Odbor također se navodi da je Hrvatska jednostranim aktima mijenjala to stanje na granici, te da ju Slovenija upozorava na to i da odbacuje pokušaje narušavanja teritorijalne cjelovitosti Slovenije i mijenjanje stanja na kopnu i na moru u odnosu na ono kakvo je bilo prilikom osamostaljenja dviju država.
Ulažući svoje potpise u parlamentarnu proceduru Podobnik je rekao da je spreman odustati od prikupljanja potrebnih 40.000 potpisa za referendum na kojemu bi Slovenci glasovali podržavaju li ratifikaciju hrvatskog Pristupnog protokola za NATO, koji je u parlamentu već usvojen, ali samo u slučaju da parlament na sjednici u četvrtak tu izjavu promijeni. Parlament bi, kako je rekao, na izvanrednoj sjednici na kojoj će odlučivati i o tekstu izjave koju je usvojio vanjskopolitički odbor, trebao prihvatiti tekst u kojemu bi se naglasilo da je Slovenija na dan osamostaljenja imala nesmetani pristup otvorenom moru, cijeli Piranski zaljev, zaseoke južno od Dragonje i zemljišta na lijevoj obali Mure kod Hotize, kako je to on tražio.
>> Prihvaćena rezolucija o zaštiti slovenskih interesa u sklopu pristupa Hrvatske NATO-u
>> 'Ili izjava ili referendum o ulasku Hrvatske u NATO'
Iako Podobnik tvrdi da on kao inicijator i članovi njegova društva imaju pravo u četvrtak zaustaviti proceduru referenduma koja bi dovela u pitanje pravodobno slanje hrvatskog ratifikacijskog protokola u Washington, u službama slovenskog parlamenta navodi se da je ulaganjem potrebnih potpisa ta procedura zapravo već pokrenuta.
Ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar izjavio je popodne da iniciranje referenduma izaziva nervozu članica NATO saveza te da bi to moglo štetiti mogućnosti da se granični spor s Hrvatskom riješi posredovanjem Europske komisije. Prema tumačenju pravnih službi u parlamentu predsjednik parlamenta Pavel Gantar sada se u roku od 7 dana mora izjasniti je li procedura pokretanja referenduma preko uloženih potpisa pravovaljana. Ako u proceduri nije bilo grešaka i ako su svi potpisi važeći, onda on prema Zakonu o narodnoj inicijativi mora Podobniku i njegovoj udruzi odrediti rok od 35 dana u kojemu bi oni pokušali osigurati dodatnih 40 tisuća potpisa, a ako im to uspije onda bi svakako morao biti sazvan i referendum na kojemu bi Slovenci odlučivali podržavaju li ratifikaciju ili ne. Ako bi do toga došlo, slovenski mediji špekuliraju već i s datumom tog referenduma i navode da bi on mogao biti za oko četiri mjeseca, zajedno sa izborima za slovenske zastupnike u novom sazivu Europskog parlamenta.
