Saborski Odbor za Ustav o ustavnim promjenama

Među inicijatorima uvođenja takvog modela je i Žarko Puhovski, koji je na sjednici objasnio da je demokracija u Hrvatskoj nadomak punoljetnosti, te da je vrijeme da se uvede sustav kakav imaju sve demokratske zemlje u svijetu, izuzev SAD-a i Francuske.

Pročitajte i ovo Mijenja se Zakon o strancima Navike Hrvata brzo je pohvatao, ali nije mu bilo lako: "Učim korak po korak" Predlaže dostojanstveno komemoriranje Pupovac pisao Odboru za Ustav: Na hitnu sjednicu pozvati ministra uprave

Podsjetio je da je Hrvatska do sada imala polupredsjednički i parlamentarni sustav s određenim izvršnim ovlastima Predsjednika Republike, a oba su modela, kaže, na snazi bila po deset godina i pokazala svoje prednosti i nedostatke. Upozorio je da je sustav kakav ima Hrvatska na snazi još samo u Poljskoj i u Srbiji, u kojoj je, smatra Puhovski, sustav dijelom generirao sadašnja kriza vlasti.

Puhovski smatra da takav sustav generira političke sukobe i ustavnu krizu čak i u slučaju karakterne, a kamoli političkih razlika između predsjednika države i premijera.

Predsjednik Odbora Vladimir Šeks (HDZ) odbacio je, pak tumačenja da se iznošenjem ove inicijative u javnost pokušalo prejudicirati konačna ustavna rješenja. Naglasio je da je riječ samo o idejama, o kojima nije donesena nikakva politička odluka.

"Oni koji su tvrdili da je politička odluka već donesena nisu na dobrom tragu, jer su to bile samo ideje, a put do njihova uobličenja u dokument ustavnopravne naravi je dalek", rekao je Šeks.

Ivo Josipović (SDP) iznio je zajedničku inicijativu klubova SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSS-a da se Ustavom propiše kako nema zastare za pretvorbeni kriminal i ratno profiterstvo.

Podsjetio je da je u procesu pretvorbe i privatizacije ukupan društveni kapital smanjen za četiri milijarde tadašnjih njemačkih maraka, a da je posao izgubilo 370 tisuća radnika.

Josipović je naglasio i da je državna revizija podnijela 71 kaznenu prijavu i 178 izvješća s naravi kaznene prijave, ali da su izrečene svega četiri osuđujuće presude, među kojima su dvije uvjetne, a dvije novčane kazne. Odbacio je tumačenja da bi takva ustavna promjena bila udar na poduzetnike, ističući da "pljačka nije poduzetništvo".

Pučki pravobranitelj Jurica Malčić zatražio je da mu se ovlasti prošire i na sudove, glavna državna revizorica Šima Krasić da se revizija uzdigne do ustavne kategorije, a bivši predsjednik Ustavnog suda Jadranko Crnić da u Ustav uđu i javni bilježnici.

Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić traži aktivan položaj za djecu u Ustavu, a zastupnik bošnjačke i slovenske nacionalne manjine Šemso Tanković zatražio je povratak tih manjina u preambulu Ustava, a Šeks je dodao kako je ta promjena sasvim izvjesna.

"Odbor za Ustav na jednoj će od idućih sjednica osnovati radnu skupinu, koja će razmotriti sva predložena rješenja i pripremiti promjene koje su realno politički moguće da budu prihvaćene u formalnoj proceduri", rekao je Šeks, koji očekuje da će ustavne promjene biti donesene najkasnije ujesen.