Ukupni troškovi popisa iznose 174,917 milijuna kuna i sredstva će se osigurati u državnom proračunu, kazao je državni tajnik u Ministarstvu uprave Pavao Matičić. Prvi rezultati popisa bit će poznati do 30. lipnja 2011. godine, dodao je.
Sisački monstrum
Sutkinja na suđenju Srđanu Mlađanu donijela neočekivanu odluku
Rat na Bliskom istoku
VIDEO Iran ispalio raketu prema članici NATO-a! "Ubili smo vođu jedinice koja je pokušala izvesti atentat na Trumpa"
Što se doista dogodilo iznad Kuvajta?
Tri američka zrakoplova F-15E nisu srušili Patrioti, već jedan kuvajtski F/A-18 Hornet
Zakon utvrđuje da će se popisivati hrvatski državljani, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, bez obzira nalaze li se u vrijeme popisa u Hrvatskoj ili u inozemstvu.
Popisom neće biti obuhvaćene osobe koje u Hrvatskoj imaju prebivalište, ali su odsutne dulje od jedne godine, kao ni oni koji imaju boravište u Hrvatskoj kraće od jedne godine i ne namjeravaju dulje od toga ostati te studenti koji studiraju u inozemstvu.
SDP-ov Arsen Bauk osvrnuo se na predviđene troškove za održavanje popisa stanovništva i kazao kako oni pokazuju 'koliko su politikantske bile procjene koštanja referenduma o ZOR-u'.
Mjesec dana hodanja od kuće do kuće i upisivanje podataka, a potom i njihovo uređivanje, koštat će oko 175 milijuna kuna, a samo jedan dan referenduma, procjenjivalo se, koštao bi oko 180 milijuna kuna, kazao je.
'Tu se vidi koliko su bile napuhane i politikantske priče o cijeni referenduma', ustvrdio je.
Kritičan je i prema Matičićevoj tvrdnji da podaci dobiveni popisom stanovništva zbog metodologije prikupljanja neće biti usporedivi s drugim podacima o osobnom statusu jer, kaže, već ta ograda znači da ćemo dobiti popis stanovništva, ali ne i točne popise birača.
'Dobit ćemo popis stanovništva, a sudeći prema sudbini zakona o prebivalištu koji nije došao u drugo čitanje i dalje nećemo dobiti pravi popis birača', dodao je.
'Zbog krize razmisliti i o popisu u dva korala'
Danica Hursa (HNS) predlaže da se, zbog gospodarske krize, razmisli o održavanju popisa u dva koraka.
Prvi bi, kaže, bio slanje upitnika na adrese građana koji bi oni bili obvezni ispuniti i plaćenim pismom potom vratiti u ministarstvo, a drugi bi korak bio izlazak popisivača na adrese s kojih odgovor nije stigao. To bi, smatra, bio prilog štednji u trenucima gospodarske krize, a s time se složio i IDS-ov Damir Kajin.
SDSS-ov Ratko Gajica problematizirao je zakonsku odredbu da se popisom obuhvaća osobe koje imaju prebivalište u Hrvatskoj uz uvjet da godinu dana nisu odsutne iz zemlje, ocjenjujući kako će ona nanijeti štetu 'manjinskoj grupaciji'.
Objašnjava kako problem nastaje kod izbjeglica koje su, kako je rekao, u nekoj fazi povrataka u Hrvatsku, i teško je utvrditi jesu li ili ne godinu dana odsutni iz zemlje.
Moglo bi se dogoditi da ih se ne obuhvati popisom stanovništva, a zapravo su građani RH, kazao je napominjući da rezultati popisa uvjetuju ostvarivanje mnogih prava.
HDZ-ov Emil Tomljanović naglašava važnost definicije 'uobičajenog mjesta stanovanja', kojom se kako je rekao, izbjegava da ista osoba bude uključena u popis stanovnika više zemalja ili da bude isključena iz popisa u bilo kojoj zemlji.