Prvo je za govornicom obrazloženje dao predsjednik Vlade Zoran Milanović.
Pročitajte i ovo
'Ovo danas vidim kao debatu i raspravu oko proračuna.
Da nema troškova za kamate, Hrvatska bi bila oko pozirivne nule. Hrvatska kamata ima i još su narasle. To je realnost i ne možemo okrenuti leđa realnosti, rekao je Milanović.
'Imamo problem, trošimo više nego što stvaramo. kad to radi obitelj, završi u bankrotu, kad to radi tvrtka, završi u stečaju, a kad to radi država, posljedice su gore od stečaja.
Mi moramo promijeniti neke stvari u svojim glavama kako bi već prekosutra imali imali više nego što danas imamo. Ovo što danas imamo je izvanredno stanje.
Ukupna masa plaće je prevelika. U 2012. godini, mi smo prebacili u potrošnji, ali smo podcjenili prihode, koji su bili viši od onog što smo predvidjeli početkom godine.
Išli smo s nizom mjera koje nisu revolucionarne, ali su imale cilj olakšati gospodarstvo. Troškovi nas naprosto pritišću.
Na nama je da riješimo probleme koje proteklih dvadeset godina nitko nije htio rješiti zbog političkog straha.
Mi smo relativno produktivno gospodarstvo, jer i po manjem broju zaposlenih smo produktivniji', istaknuo je Milanović.
Najveći kritičari
'U idućoj godini prognoziramo rast od 1,8 posto. za ovu godinu smo predviđali rast od 0,8 posto, no pogriješili smo, kao i većina europskih zemalja.
Grčka je simptom fiskalnog nereda i dobra vijest je što im je jučer oprošten značajan dio duga.
Mali smo, vitalni žilavi, imamo turizam, koji nam spašava bilancu. Bez privatnog sektora Hrvatska neće imati gospodarski rast.
Najveći kritičari vlade su oni koji žive u javnom sektoru. 12 godina sam bio u javnom sektoru i očekujem strpljenje. Mi se u javnom sektoru sporije prilagođavamo promjenama. Da smo ranije počeli, prije tri godine, danas bi bilo drugačije.
Naš slučaj je takav da smo agregatno unazad nekoliko godina pali puno. Nismo najgori ali smo pali puno. Nalazimo se na rubu srca europe. Mi smo pretklijetka europe.
Čuvat ćemo radna mjesta, javni sektor i kompetitivnost. Fijasko bi bio da postanemo od neto dobitnika, neto podnositelj, platitelj.
Možemo dobiti nazad 11,5 milijardi, ali za to se moramo izboriti.
Tražimo da se za hrvatski primjeni pravilo N+3 za rokove korištenja novca iz EU fondova, jer se to pravilo ukida i uvodi se N+2 pravilo (godina manje za korištenje novca iz fondova).
Svi resori su ove godine dobili manje, osim MORH-a, čije srozavanje više ne možemo dopustiti.
Ove godine mi sljedimo jednu inerciju donošenja proračuna koja traje već dvadeset godina i to mora stati', rekao je na kraju izlaganja premijer Milanović.
Bitka za radna mjesta i povećanje broja zaposlenih
Premijer Milanović drugi dio izlaganja prepustio je ministru financija Slavku Liniću.
'Dvije su bitne poruke: bitka za radna mjesta i povećanje broja zaposlenih, ne kroz potrošnju nego investicije (državne i privatne). 2012. godine država se pripremila za investicije.
Kad govorimo o 2014. i 2015. godini, govorimo o ekspanziji izvoza i povećanju konkurentnosti.
Porez na dodanu vrijednost se bitno mijenja u svojoj strukturi za 2013., jer prije svega smanjujemo PDV na ugostiteljstvo s 25 na 10 posto. Također smo uskladili i povećali nultu stopu pdv-a na pet posto.
Procjena je da će te promijene osigurati 1,2 milijarde kuna, a investicije 1,7 milijardi kuna.
Ocjenjujemo da je jedini rizik, rizik gospodarskog rasta. vlada će aktivno sudjelovati u konsolidaciji svakog privrednog subjekta u RH.
Turizam, zdravstvo, željeznice i autoceste nisu u deficitu.
Kamata za iduću godinu je oko 9,5 milijardi. Izazov će biti kako smanjiti tu kamatu i kako vratiti tu kamatu u prihodima, a ne deficitom, odnosno novim zaduženjima.
Nismo dirali mirovinski sustav, iako su najveći izazov za vladu upravo mirovine. Mirovinski sustav nastojimo očuvati.
Proračunski manjak ostaje na 3,1 posto BDP-a. čak 0,7 posto deficita iduće godine nastaje samo ulaganjima u Hrvatske ceste i Hrvatske vode', obrazložio je Linić.
'Suosjećam s Vama'
Na red su došle replike, a prva je na redu bila bivša premijerka Jadranka Kosor.
'Da, razumijem vas i suosjećam s vama. Teško je izaći za govornicu i govoriti o reformama, ne slažem se s vama kada kažete da nije bilo hrabrosti da se nesto učini, podsjetit ću vas na poteze moje Vlade recimo Zakon o radu velik dio problema koje pokušavate riješiti leži u Zakonu o radu nije izmjenjeno, jer ste skupljali potpise. Reforme se ne sastoje samo u podizanju poreza, već i hrabrih poteza mi smo napravili to smanjili smo plaće i mirovine invalidima rezali reprezentaciju', poručila je Kosor premijeru Milanoviću.
'Očekivao bih da ja posežem za izgovorima, a vi se pravdate, opozicija vam nije kriva za to, što niste napravili. Problemi su drugi, recite koju ste reormu napravili? Ja kazem ni jednu jedinu. Bježali ste u reormi i dizali ste dug. Ne kazem da je antihrvatsko, ali javni je dug rastao i zato imamo kamate, ja vas kao izgovor ne koristim a vi mene da', odgovorio je bivšoj premijerki Milanović.
Milanović repliku Popijača nazvao skandaloznom
Đuro Popijač (HDZ) nejasnim, pak, smatra na što će se točno utrošiti 900 milijuna kuna predviđenih za restrukturiranje brodogradnje.
'Skandalozno je da to pitanje postavljate baš vi koji ste bili ministar gospodarstva, a niste napravili ništa u brodogradnji. Vi govorite o programu restrukturiranja, a ja vas pitam što je to restrukturiranje bez potpisanog ugovora. Vi koji ste otišli hladno i elegantno, bez ijednog parafa na ugovoru s onima koji bi trebali preuzeti ta brodogradilišta', uzvratio mu je Milanović.
Upozorio je da je u demokratskim državama nemoguće natjerati bilo koga da kupi bilo što, bez da mu se nešto ne ponudi zauzvrat, na čemu, kaže, njegova vlada radi.
Oni koji rade po kiši i '13. prase'
Zastupnik HDZ-a Stjepan Milinković osvrnuo se na Milanovićevu metaforu o radu na kiši u svojoj replici.
'U ime onih koji rade po kiši, a nisu poljoprivrednici, vaši potezi govore da se stvara neuspjeh', poručio je premijeru u replici zastupnik Milinković.
'Slavonija je i ovim proračunom ostala ono 13. prase', istaknuo je zastupnik HDSSB-a Zoran Vinković.
'Proračun mijenja smjer fiskalne politike'
Saborska rasprava o prijedlogu državnog proračuna za 2013. započela je međusobnim optužbama HDZ-ovaca i članova Vlade za neodgovornost u trošenju novca poreznih obveznika.
Martina Dalić (HDZ) ustvrdila je da predloženi proračun 'mijenja smjer fiskalne politike i donosi proširivanje fiskalnih neravnoteža, deficita i potrebe za zaduživanjem'.
Ustvrdila je da je predviđena za 2,5 milijarde kuna manja fiskalna konsolidacija od one koja je planirana u prvotnom proračunu za 2012., što, kaže, pokazuje da se neće nastaviti smanjivanje fiskalnih neravnoteža.
Vladu je prozvala za lošu ekonomsku politiku, usmjerenu na poreznu stranu, umjesto na pokretanje strukturne reforme.
'Ostvareni su jednokratni učinci u snižavanju deficita u 2012., ali ti se učinci ne mogu trajno održati, jer je cjelogodišnje udaranje u porezne bubnjeve pridonijelo snažnijem padu ekonomske aktivnosti nego što bi to bilo potrebno i nego što bi to nalagale loše prilike u Europi', kazala je Dalić.
Ustvrdila je da se deficit održava smanjivanjem mase plaća za 2,5 milijarde kuna, čime je, kaže, Vlada pokazala da ne želi krenuti u strukturne reforme, kojima bi se promijenio sustav nagrađivanja.
'Zar nije došlo vrijeme da se da se jednostavno kaže - ovu masu plaća ne možemo nositi, ali isto tako i dosadašnji sustav nagrađivanja je kompliciran, ne vrednuje rad i demotivirajući je?', upitala je Dalić.
Ustvrdila je i da Vlada ne poštuje Zakon o fiskalnoj odgovornosti, odnosno da, kad se uračuna i deficit izvanproračunskih fondova, nije predviđen pad udjela deficita u BDP-u od jedan posto.
Dalić je uvjerena i da će planirane državne investicije dati kratkoročne pozitivne rezultate, ali da će značajno povećati dug, a dodala je i da 'na kraju studenoga još ne vidimo da se pokreće i jedna od tih investicija'.
'Ozbiljni dečki'
Na njezino je izlaganje reagirao premijer Zoran Milanović, poručivši HDZ-ovoj zastupnici da jako cijeni njezinu bankarsku struku, ali da je 'politika nešto drugo'.
'Nisam čuo ni jedno jedino rješenje osim sustava nagrađivanja i toga da je vrijeme da se stvari mijenjaju i da više po starom ne može i da postoje lijevi i desni stereotipi i da vi sa ove strane mislite tako, a vi u stvari ne pripadate ni ovoj ni onoj strani. Vi ste profesionalac i bankar i tako i govorite', spočitnuo je Milanović HDZ-ovoj zastupnici.
Podsjetio je da je 2009. potpisan ugovor sa sindikatima o usklađivanju plaća, koji stupa na snagu 1. siječnja 2013. 'U godini pada od 6 posto, netko je preuzeo tu obvezu. Ozbiljni dečki', rekao je Milanović, upitavši kako se taj ugovor uklapa u fiskalno pravilo i 'tko treba ispast loš dečko prema sindikatima'.
Ustvrdio je da bivša vlada novoj nije ostavila pripremljene investicije u javnom sektoru. 'Da je išta ostavljeno, zar ne vjerujete da bismo to već započeli u ovih godinu dana. Krenuli bismo i kitili se tuđim perjem, pravili bismo se važnim, ali nema ničega', ustvrdio je Milanović. Naglasio je da investicije u energetiku, u luke i kontejnerske terminale u LNG-u 'nije zaduživanje, nego novac, čista lova za Hrvatsku'.
Verbalni sukob Milanović-Popijač
'Mislim da je dovoljno argumenata već rečeno na onu Vašu, zar mislite da smo sabotirali investicije? Jeste', poručio je premijeru Milanoviću HDZ-ov zastupnik Đuro Popijač.
'Temeljni razlog je,što je kolega Milošević spomenuo, jest Vaše kadroviranje podobnih, a ne sposobnih', dodao je Popijač.
'Vratit ću se ponovno na brodogradnju, jer spomenuli ste u jednom Vašem odgovoru da je skandalozno to što smo mi izradili programe restrukturiranja brodogradilišta koje ste vi nasljedili, programe restrukturiranja brodogradilišta koje je prihvatila Europska komisija i Vi govorite da je skandalozno to što smo zatvorili poglavlje 8., što smo zaključili pregovore s EU na osnovu tih programa restrukturiranja i što smo potpisali ugovor o pristupanju EU. To je za Vas skandalozno. Ja ću Vam reći što je za mene skandalozno. Skandalozno je da niste nastavili te programe restrukturiranja i šti u ovoj godini niti jedno brodogradilište, dakle niti Brodosplit, ni 3. maj, ni Brodotrogir nije ugovorilo niti jedan novi brod', rekao je Popijač.
'To je put u brodogradnji koji Vi vidite, a to je put u stečaj i vjerojatno likvidaciju', zaključio je.
Milanović mu je odgovorio bez dlake na jeziku. 'Uvijek su najglasniji ljudi koji imaju najnečistiju savijest', rekao je Milanović. 'Vi govorite o političkom kadroviranju? Kako ste postali ministar? Na kojim listama ste prije toga bili?', upitao je retorički Popijača.
'Vi ovdje držite moralne prodike, opet sam ja ovdje bahat? Ništa od ovog što ste rekli nije istina. I da, Vaš nastup je skandalozan. U tri godine niste napravili ništa, sve ste ostavili da čeka izbore. Jesam plakao radi toga? Nisam. Jesam obećao da će biti sjajno? Nisam. Ne znam kako će biti. Bit će najbolje što može', nastavio je Milanović.
'I još imate građanskog obraza ustati i prozivati nekoga? Jesam Vam to ikada predbacio prvi? Ne. Ja bih sad tu trebao šutjeti. Neću šutjeti! želim da javnost zna s kim ima posla!', rekao je Popijaču Milanović.
'Dakole uvijek ste bili uz onoga kome ste u tom trenutku mogli služiti. To je Vaša politička karijera, takvih ljudi u mojoj Vladi nema!', dodao je premijer.
'Ponovno se javite i ponovno ću Vam to reći i demantirajte što je od ovog što sam rekao neistina, jer ste bazično, ljudski nepošteni!', poručio je na kraju Milanović.
Kosor 'spustila' Milanoviću pitanjem o Čačiću
Nešto kasnije Jadranka Kosor odgovorila je premijeru kako se od Vlade očekuje poniznost i poručila mu neka je ne tjera, da ga kad proziva druge i način na koji su dolazili do svojih funkcija, da ga pita kako je predložio bivšeg prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića.
'Gospodin predsjednik Vlade je govorio o poniznosti. Mislim da treba podsjetiti na Ustavne odredbe o tome da Vlada odgovara Saboru i da onda poniznost, ako govorimo o tome onda svakako očekujemo i od članova Vlade i od predsjednika Vlade. Pitanje o tome tko je i kako postao član Vlade, gospodine predsjedniče, ne bi bilo dobro sada ovdje širiti kroz replike i kroz raspravu o važnom dokumentu, jer bih ja Vas mogla pitati, kako to da ste predložili ovdje, da na primjer, gospodin Čačić postane član Vlade i tako dalje, s tim ogromnim teretom, nažalost, koji je osobni, ali ga svakako treba gledati u političkom kontekstu', poručila je premijeru Kosor.
Izmjenjen ovogodišnji državni proračun
Sabor je na početku današnjeg zasjedanja većinom glasova izmijenio ovogodišnji državni proračun.
Proračunski prihodi time su povećani 1,4 milijarde kuna, rashodi za 1,5 milijardi kuna, a manjak proračuna povećan je za 100 milijuna kuna i zadržan na razini razini 10 milijardi kuna.
Ukupni proračunski prihodi za 2012. godinu rebalansom su projicirani na 110,3 milijarde kuna, dok su ukupni rashodi porasli na 120,3 milijardi kuna.
Do probijanja plana na rashodnoj strani došlo je ponajviše zbog troškova za plaće korisnika državnog proračuna koji su za 1,6 milijardi kuna veći od očekivanih.
Rasli su, među ostalim, i izdaci za financijske rashode na ime kamata za dug brodogradilišta i kamata za obveznice izdane na američkom tržištu te za subvencije.
Planovi
U prijedlogu proračuna za iduću godinu planiraju se prihodi u iznosu od 113,7 milijardi kuna te rashodi od 124,5 milijardi kuna, s proračunskim deficitom od 10,9 milijardi kuna. Deficit proračuna u 2013. tako bi se povećao za gotovo milijardu kuna, na 10,9 milijardi kuna, te bi iznosio 3,1 posto BDP-a.
U Vladi procjenjuju da će deficit izvanproračunskih fondova u 2013. iznositi 0,7 posto BDP-a (ove godine 0,2 posto), jer očekuju da će ti korisnici, posebice HAC i Hrvatske vode, nastaviti s investicijama, dok bi lokalne jedinice i u idućoj godini trebale zabilježiti uravnotežen proračun.
>> Jedni dobili, drugima 'rezali'
Ministarstvu gospodarstva i poduzetništva i obrta više, poljoprivredi i MUP-u manje
Najviše novca u novom proračunu dobili su Ministarstvo gospodarstva te Ministarstvo poduzetništva i obrta, oni bi trebali ostvariti Vladinu optimističnu projekciju o rastu BDP-a. Proračun Ministarstva gospodarstva iznosi 2 milijarde i 100 milijuna kuna, dok je Ministarstvu poduzetništva i obrta proračun porastao za 350 milijuna kuna.
Ministarstvo poljoprivrede dobiva 4 milijarde i 367 milijuna kuna, pola milijarde manje nego ove. Manje će novca ići i Ministarstvu unutarnjih poslova. Proračun će im biti manji za 380 milijuna kuna. Štedjet će na upravljaju granicom i na odorama.
Vlada planira uštedjeti i na zaposlenima i to 2 milijarde i 300 milijuna kuna.(A.E./ Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
