Ribić i Matijašević nezadovoljni preporukama Europska komisije

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ustvrdio je danas, komentirajući preporuke Europske komisije (EK) za smanjenje proračunskog deficita, da takva politika s konceptom kontrakcije ne može dati rezultata ni u Hrvatskoj niti u Europskoj uniji, jer ne vodi nikamo.

Pročitajte i ovo Dugo se spominje Tjedan koji bi mogao odrediti budućnost Europe: Rusija i SAD razbacale su geopolitičke karte direktiva o pomorskoj strategiji Hrvatska dobila opomenu Europske komisije, prijeti se i tužbom

EK nije u stanju ponuditi novi, kejnzijanski koncept i ne shvaća što se u Hrvatskoj događa. Traže povećanje efikasnosti, ali i smanjenje plaća koje će dovesti do daljnjeg slabljenja i udara na potražnju što je neprihvatljivo i neizdrživo, jer je stanovništvo ionako prezaduženo, rekao je Ribić.

Problem se pokušava riješiti na pogrešan način, jer je uzročnik krize slaba agregatna potražnja, što dovodi do smanjenja proizvodnje, a time i investicija. I u EU investicije su pale više od 20 posto, a 120 milijuna ljudi je na pragu siromaštva.

Milanović: To nije loš rezultat, a jedan od zaslužnih je i Slavko Linić

Vlada nije u stanju razumjeti vlastitu zemlju i pronaći rješenje, pa bi bilo vrijeme da to prepusti nekome tko može, poručio je Ribić.

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević podržava preporuke EK o nužnosti smanjenja proračunskog deficita i njegova svođenja u tražene okvire, jer će u suprotnom 'svijet rada u Hrvatskoj stvarati gubitke, a onda se nikome ne piše dobro'. Treba stvoriti uvjete za poduzetničke aktivnosti smanjenjem poreznih nameta, ističe on.

No, protivi se preporuci o produženju radnog vijeka jer je u Hrvatskoj konstantno visoka stopa nezaposlenosti, a više radnih mjesta se zatvara nego otvara. Osim toga, upravo se razmatra mogućnost skraćenja radnog tjedna za čak dva dana, podsjeća Matijašević.

Objavljene preporuke Europske komisije za Hrvatsku: Evo što nas očekuje!

Također se protivi zatjevu za reformom tržišta rada tvrdeći da se ono može reformirati tek kad bude posla. Nema stranih investicija, lani ih je bilo pet i pol puta manje nego 2009., a hrvatski proizvodi su opterećeni visokim nametima, napominje Matijašević.

Stoga on tvrdi da se tržište rada ne može reformirati izmjenama Zakona o radu, već tako da se utječe na konkurentnost proizvoda. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook