453454
453454
453454
453454
453454

Razmjenom iskustava do bolje zaštite djece bez pratnje

  • , 13.10.2016., 13:08
  • Autor:
  • komentara

Više od 70 stručnjaka iz devet zemalja okupilo se na međunarodnoj konferenciji "Na putu i sami: Kako učinkovito odgovoriti na potrebe djece bez pratnje u jugoistočnoj Europi?" koja je započela danas u Zagrebu.

 
 
 
 
Dječak izbjeglica (Foto: UNICEF/T.Georgiev)
Dječak izbjeglica (Foto: UNICEF/T.Georgiev)

Prema podacima Eurostata, samo u 2015. godini je više od 88.300 djece izbjeglica i migranata bez pratnje zatražilo azil u Europskoj uniji, što je gotovo četiri puta više u odnosu na godinu prije. Mnoga od njih prošla su kroz jugoistočnu Europu, a neka djeca još uvijek se nalaze u Hrvatskoj i u susjednim zemljama.

Sudionici konferencije razgovarat će o svojim iskustvima u zaštiti djece bez pratnje i djece koja su se odvojila od obitelji u Hrvatskoj, Grčkoj, Makedoniji, Srbiji, Sloveniji, i Nizozemskoj.

Uz sudionike tih zemalja, u raspravu će se uključiti i predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Dobre prakse predstavit će i predstavnici regionalnih ureda UNHCR-a i UNICEF-a, a o iskustvima udomljavanja djece bez pratnje govorit će predstavnik udruge Nidos iz Nizozemske. Konferenciju organiziraju Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo socijalne politike i mladih te Ured UNICEF-a za Hrvatsku, te je ona dio inicijative #EU4HumanRights.

Valentina Otmačić (UNICEF), Lidija Pelivan Stipetić (MUP), Amir Muharemi i Jasna Ognjanovac (MVEP), Ivana Milas Klarić, Pravobraniteljica za djecu (Foto: UNICEF)

Valentina Otmačić (UNICEF), Lidija Pelivan Stipetić (MUP), Amir Muharemi i Jasna Ognjanovac (MVEP), Ivana Milas Klarić, Pravobraniteljica za djecu (Foto: UNICEF)



Cilj je konferencije jačati međuresornu i prekograničnu suradnju kako bi djeca bez pratnje ostvarila svoja prava na zaštitu, kako u zemljama tranzita, tako i u zemljama odredišta.

"U migracijskim kretanjima djeca bez pratnje su najranjivija, te je potrebno osigurati zaštitne mehanizme kako ne bi bila u riziku da postanu žrtve trgovanjem ljudima ili dio zastrašujuće brojke od 10.000 djece koja se od početka migracijske krize smatraju nestalom. Republika Hrvatska postavila je sustav zaštite putem Protokola o postupanju prema djeci odvojenoj od roditelja - stranih državljana, te uspostavom mehanizma posebnih skrbnika. Sada započinje proces revizije i unapređenja protokola, čemu će iskustva drugih zemalja koja smo ovdje čuli sigurno doprinijeti“, kazala je pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih Diana Topčić Rosenberg.

Boljoj suradnji doprinijet će i razmjena iskustava i praksi stečenih tijekom izbjegličke i migrantske krize, kako bi se na temelju naučenih lekcija pronašao učinkovit odgovor na izazove u zaštiti i ostvarivanju prava djece bez pratnje i djece odvojene od obitelji.

"Razmjeri i dinamika izbjegličke krize kakvoj svjedočimo unazad više od godinu dana pred sve nas stavili su velike izazove. Tijekom izbjegličke krize bilo je vrlo složeno pronalaziti rješenja u najboljem interesu djece koja su se odvojila od svojih obitelji te djece bez pratnje. Vjerujem da je danas dobar trenutak da podijelimo iskustva, izazove i neka inovativna rješenja koja su zemlje pronašle u hodu kako bismo bili spremniji odgovoriti na potrebe djece izbjeglica i migranata. Drago mi je da je upravo Hrvatska još jednom mjesto okupljanja i razmjene u korist najranjivije djece", poručila je prilikom otvaranja Konferencije Valentina Otmačić, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
U Hrvatskoj se trenutačno nalazi devetnaestero djece bez pratnje. Neka od njih već su godinu dana u Hrvatskoj, gdje im je osigurana skrb, no njihova budućnost i dalje je neizvjesna.

Lidija Pelivan Stipetić (MUP), Dijana Topčić Rosenberg (MSPM), Valentina Otmačić (UNICEF), Jasna Ognjanovac (MVEP) (Foto: UNICEF)

Lidija Pelivan Stipetić (MUP), Dijana Topčić Rosenberg (MSPM), Valentina Otmačić (UNICEF), Jasna Ognjanovac (MVEP) (Foto: UNICEF)

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se