453454
453454
453454
453454
453454

Razmjenom iskustava do bolje zaštite djece bez pratnje

  • , 13.10.2016., 13:08
  • Autor:
  • komentara

Više od 70 stručnjaka iz devet zemalja okupilo se na međunarodnoj konferenciji "Na putu i sami: Kako učinkovito odgovoriti na potrebe djece bez pratnje u jugoistočnoj Europi?" koja je započela danas u Zagrebu.

 
 
 
 
Dječak izbjeglica (Foto: UNICEF/T.Georgiev)
Dječak izbjeglica (Foto: UNICEF/T.Georgiev)

Prema podacima Eurostata, samo u 2015. godini je više od 88.300 djece izbjeglica i migranata bez pratnje zatražilo azil u Europskoj uniji, što je gotovo četiri puta više u odnosu na godinu prije. Mnoga od njih prošla su kroz jugoistočnu Europu, a neka djeca još uvijek se nalaze u Hrvatskoj i u susjednim zemljama.

Sudionici konferencije razgovarat će o svojim iskustvima u zaštiti djece bez pratnje i djece koja su se odvojila od obitelji u Hrvatskoj, Grčkoj, Makedoniji, Srbiji, Sloveniji, i Nizozemskoj.

Uz sudionike tih zemalja, u raspravu će se uključiti i predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Dobre prakse predstavit će i predstavnici regionalnih ureda UNHCR-a i UNICEF-a, a o iskustvima udomljavanja djece bez pratnje govorit će predstavnik udruge Nidos iz Nizozemske. Konferenciju organiziraju Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo socijalne politike i mladih te Ured UNICEF-a za Hrvatsku, te je ona dio inicijative #EU4HumanRights.

Valentina Otmačić (UNICEF), Lidija Pelivan Stipetić (MUP), Amir Muharemi i Jasna Ognjanovac (MVEP), Ivana Milas Klarić, Pravobraniteljica za djecu (Foto: UNICEF)

Valentina Otmačić (UNICEF), Lidija Pelivan Stipetić (MUP), Amir Muharemi i Jasna Ognjanovac (MVEP), Ivana Milas Klarić, Pravobraniteljica za djecu (Foto: UNICEF)



Cilj je konferencije jačati međuresornu i prekograničnu suradnju kako bi djeca bez pratnje ostvarila svoja prava na zaštitu, kako u zemljama tranzita, tako i u zemljama odredišta.

"U migracijskim kretanjima djeca bez pratnje su najranjivija, te je potrebno osigurati zaštitne mehanizme kako ne bi bila u riziku da postanu žrtve trgovanjem ljudima ili dio zastrašujuće brojke od 10.000 djece koja se od početka migracijske krize smatraju nestalom. Republika Hrvatska postavila je sustav zaštite putem Protokola o postupanju prema djeci odvojenoj od roditelja - stranih državljana, te uspostavom mehanizma posebnih skrbnika. Sada započinje proces revizije i unapređenja protokola, čemu će iskustva drugih zemalja koja smo ovdje čuli sigurno doprinijeti“, kazala je pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih Diana Topčić Rosenberg.

Boljoj suradnji doprinijet će i razmjena iskustava i praksi stečenih tijekom izbjegličke i migrantske krize, kako bi se na temelju naučenih lekcija pronašao učinkovit odgovor na izazove u zaštiti i ostvarivanju prava djece bez pratnje i djece odvojene od obitelji.

"Razmjeri i dinamika izbjegličke krize kakvoj svjedočimo unazad više od godinu dana pred sve nas stavili su velike izazove. Tijekom izbjegličke krize bilo je vrlo složeno pronalaziti rješenja u najboljem interesu djece koja su se odvojila od svojih obitelji te djece bez pratnje. Vjerujem da je danas dobar trenutak da podijelimo iskustva, izazove i neka inovativna rješenja koja su zemlje pronašle u hodu kako bismo bili spremniji odgovoriti na potrebe djece izbjeglica i migranata. Drago mi je da je upravo Hrvatska još jednom mjesto okupljanja i razmjene u korist najranjivije djece", poručila je prilikom otvaranja Konferencije Valentina Otmačić, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
U Hrvatskoj se trenutačno nalazi devetnaestero djece bez pratnje. Neka od njih već su godinu dana u Hrvatskoj, gdje im je osigurana skrb, no njihova budućnost i dalje je neizvjesna.

Lidija Pelivan Stipetić (MUP), Dijana Topčić Rosenberg (MSPM), Valentina Otmačić (UNICEF), Jasna Ognjanovac (MVEP) (Foto: UNICEF)

Lidija Pelivan Stipetić (MUP), Dijana Topčić Rosenberg (MSPM), Valentina Otmačić (UNICEF), Jasna Ognjanovac (MVEP) (Foto: UNICEF)



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se