Rađa li se nova kemija između Hrvatske i Slovenije?

To što je slovenski parlament bez ijednog glasa protiv u utorak ratificirao hrvatski pristupni ugovor s Europskom unijom neki slovenski komentatori u srijedu vide kao znak obnove povjerenja iz vremena osamostaljenja dviju država, no drugi upozoravaju da bi tragovi sporova iz zadnjih dvadesetak godina mogli imati i dugotrajne posljedice.

Pročitajte i ovo čeka se most? Milanović već ima podršku 57 zastupnika? "Pitali su nas želimo li razgovarati" As iz rukava Dnevnik Nove TV s Pantovčaka: "Politička partija pokera tek je počela, ulog su ključevi Banskih dvora"

Ljubljansko "Delo" ističe da činjenica da su 82 zastupnika glasovala za ratifikaciju, a nijedan nije bio protiv svjedoči o tome kako je Slovenija "jedinstvena u potpori europskoj Hrvatskoj", dodajući da su se od najviših predstavnika dviju država čule optimističke izjave o budućem savezništvu u Europskoj uniji.

>> Pahor pozdravlja ratifikaciju pristupnog sporazuma Hrvatske i EU-a

Vodeći slovenski dnevnik pritom ističe riječi slovenske premijerke Alenke Bratušek da ratificiranje hrvatskog pristupnog ugovora vidi kao dokaz da Slovenija europsku politiku suživota i solidarnosti razumije kao svoju politiku te naglasak hrvatskog premijera Zorana Milanovića, koji je upozorio na to da se sada valja okrenuti rješavanju gospodarske krize te da ne vidi bliže zemlje za suradnju od Slovenije s kojom Hrvatsku mnogo više toga povezuje nego dijeli.

'Slovenska javnost ne pamti ovakvu jedinstvenost oko neke odluke'

Mariborski dnevnik "Večer" navodi da slovenska javnost ne pamti kad su zastupnici u parlamentu neku odluku prihvatili tako jedinstveno kao što je to bio slučaj s ratifikacijom hrvatskog pristupnog ugovora. Prije još samo mjesec dana slovenska javnost više bi vjerovala da će zastupnici jedinstveno blokirati ulazak Hrvatske u EU ili raspisati novi referendum o graničnom prijeporu, ali je u međuvremenu potpisan i memorandum o Ljubljanskoj banci, a i javnost je sve više sita korištenja sporova radi unutarnje politike, ocjenjuje komentator lista.

"Iako se naši i hrvatski političari sada hvale kako su najteže međudržavne probleme riješili, to baš i nije točno, jer će o graničnom prijeporu odlučivati suci na međunarodnoj arbitraži, a o štednji u Ljubljanskoj banci Zagreb strani posrednici u Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu", navodi maroborski list.

Sumnjičave susjede

Ljubljanski "Dnevnik" upozorava da su godine neriješenih pitanja i sporovi Hrvatsku i Sloveniju učinile sumnjičavim susjedama među čijim političarima nema "prave kemije".

Unatoč visokoj i optimističkoj retorici koja se u utorak čula o prijateljstvu, dobrosusjedskoj suradnji i lijepim mogućnostima za buduće europsko partnerstvo, Slovenija i Hrvatska imaju iza sebe baštinu "vrlo problematičnog razdoblja u međusobnim odmnosima", upozorava komentator lista Andrej Brstovšek.

"To je razdoblje u kojemu su u Hrvatskoj doživljavali Sloveniju kao zemlju koja vrši ucjenu s pozicije jačega, dok je u Sloveniji Hrvatska prikazivana kao država koja ne poštuje obveze i koja je nekredibilan pregovarač", tvrdi Brstovšek.

"Uz sve lijepe riječi koje su u utorak bile izgovorene osjeća se odsutnost kemije između slovenskih i hrvatskih političara. Nije riječ samo o tome da su nekadašnji premijer Pahor i nekadašnja hrvatska premijerka Kosor u tom smislu postavili visoke kriterije, dok su se Milanović i Bratušek sastali po prvi put, nego o tome da se je teško osloboditi utiska da su sporovi ostavili jake tragove", navodi se u komentaru "Dnevnika".

List podsjeća da nijedan od kompromisa do kojih se u sporovima Slovenije i Hrvatske došlo nije donio konačno rješenje te dodaje da rješenje za Ljubljansku banku i za granični prijepor nije konačno nađeno iako je Slovenija ta pitanja povezivala s hrvatskim pristupnim procesom, što je u Hrvatskoj javnost doživljavala kao ucjenu. No, dodaje se, hrvatsko članstvo u Europskoj uniji neosporno je u interesu Slovenije, iako će se ulaskom Hrvatske u EU okončati razdoblje u kojemu je Slovenija bila "ekskluzivna" članica europske obitelji iz regije, odnosno jedina država nastala na području bivše Jugoslavije koja se dičila članstvom u EU.

Slovenija u proteklih devet godina nije zbog toga samo jačala svoju poziciju u regiji nego i položaj u EU jer je u regiji raspolagala s dobrim znanjem i vezama pa će ulazak Hrvatske u EU značiti i kraj razdoblja u kojemu je Ljubljana bila ekskluzivni regionalni igrač, ocjenjuje slovenski "Dnevnik". (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook