'Putinov govor, eskalacija nasilja i pregovori - sve je to povezano s izborima u Ukrajini'

Je li ovo početak kraja Ukrajine kakvu danas poznajemo? Pregovorima u Ženevi dogovoreno je da sve strane poduzmu neophodne korake za smirivanje situacije. Što to znači?

Pročitajte i ovo Burno iznad Baltika Njemački borbeni zrakoplovi presreli rusku letjelicu Velika bitka NATO-a i Rusije Što se krije iza Bidenova upozorenja o Balkanu: "To je skrivena poruka za jednu zemlju"

Ovo je početak jednog procesa iz kojeg će poizaći novo unutarnje ustrojstvo ukrajine, ovi pregovori su zapravo početak. Danas nisu ništa riješili, bitnoga, naravno važna poruka o deeskalaciji nasilja je poslana, međutim ono što je poanta ovih pregovora je unutarnje ustrojstvo Ukrajine, gdje imamo ideju decentralizacije, koju prozapadna vlada u Ukrajini na neki način favorizira kroz decentralizaciju proračuna, izbora na lokalnim razinama i s druge strane je jedna ekstenzivna federacija, ili model konfederacije, gdje Rusija želi da Ukrajina bude federalna država, pri čemu bi svaki od tih federalnih djelova s naglaskom na ovaj istočni imao pravo veta na donošenje ključnih nacionalnih odluka to znači i onih koji su vanjskopolitičke prirode, a to u praksi znači da može stavit veto na ulazak Ukrajine u NATO ili Europsku uniju. Od tud će se zapravo voditi pregovori.

Cvrtila: 'Ovaj scenarij vrlo je sličan onome što se događalo '90. i '91. u Hrvatskoj'

Predsjednik Putin nije se slučajno baš danas obratio javnosti. Kako se njegov govor može protumačiti?

I njegov današnji govor i eskalacija nasilja posljednjih dana i pregovori, sve je to povezano s izborima 25.5. u Ukrajini koji Rusiji u ovom trenutku ne odgovaraju. Putin želi postići jedan dogovor o nekakvoj ekstenzivnoj federaciji ili konfederaciji Ukrajine, prije tih izbora, jer on zna ukoliko se održe izbori 25. 5. u Ukrajini, da će proruske snage teško, gotovo nemoguće pobijediti na tim izborima, prije svega zbog najvećeg djela Ukrajine koje je naseljavalo rusko stanovništvo, to je Krim, oni neće sudjelovati u izborima, a s druge strane ipak je ova aneksija Krima ostavila traga na Ukrajincima koji su dosada uglavnom pozitivno gledali na Ruse.

Kako će se ukrajinska kriza odraziti na jednu vrlo bitnu stvar, a to su budući odnosi NATO saveza i Rusije?

NATO ima prije svega misiju obrane država članica i mislim da će se NATO poćeti vraćati toj svojoj temeljnoj misiji. To vidimo i kroz povećanje nazočnosti NATO-vih snaga u Poljskoj, prije svega u baltičkim državama, tu neće bit nikakve konfrontacije, nikakvih eskalacija. NATO će dat do znanja da će braniti bilo kakav napad na državu članicui NATO-a, pogotovo onih koji imaju Rusku manjinu, a to su upravo ove zemlje na sjeveru. NATO je prrd summitom i na tom summitu vjerojatnho neće biti govora o učlanjenju Ukrajine ili Gruzije, međutim bit će dogovora oko jačeg angažiranja kroz vježbe kroz osposobljavanje NATO-vih postrojbi i izvršit će se dodatni pritisak na države članice, a to je bitno i za Hrvatsku da više ne režu obrambene proračune.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook