Pusić: Moramo iskoristiti 90 posto sredstava iz europskih fondova

U cijeli proces bi i građani morali imati bolji uvid jer će projekti rezultirati boljim životom za njih, rekla je u srijedu u Zagrebu predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Hrvatske s EU-om Vesna Pusić. Pusić je govorila na okruglom stolu u organizaciji Nacionalnog odbora koji je bio posvećen europskim fondovima, a nazočne su pozdravili i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić i šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren. 'Cilj Hrvatske je iskoristiti više od 90 posto sredstava jer sve što ne iskoristimo je izravni gubitak', kazala je Pusić. Naglasila je kako bi bila velika šteta ne sufinancirati 15 posto nekog projekta, a dobiti ostatak od 85 posto.

Pročitajte i ovo Europski tjedan: Vandoren: Hrvatski glas čut će se na svjetskoj i europskoj razini Odbijeni projekti 'teški' 282 milijuna kuna Još jedna pljuska Hrvatskoj: Ne znamo uzeti novac iz EU fondova

Fondovi su za Hrvatsku 'velika prilika', a pristupanje Europskoj uniji, uz dovršavanje institucionalnih struktura države po modernim kriterijima koji će biti na korist hrvatskim građanima, iznimno je važno i zbog korištenja europskih fondova. Dodala je da je izrazito važan uvid i razumijevanje javnosti o čemu se tu radi, a učinci novca iz fondova najbolje se vide na lokalnoj razini gdje se prevode u bolji život za ljude - u centre za kulturu, vrtiće, željeznice ili kanalizaciju. Predsjednik Sabora Bebić nada se da će Hrvatska uskoro postati primateljica sredstava iz fondova i da neće propustiti ni jednu priliku zbog 's ubjektivnih razloga'. Hrvatskoj su dosad bili na raspolaganju različiti pretpristupni fondovi EU-a, od CARDS-a, preko PHARE-a, ISPA-e i SAPARD-a, do jedinstvenog pretpristupnog programa IPA utemeljenog 2007. Nakon ulaska u EU bit će joj na raspolaganju puno izdašniji fondovi, strukturni i Kohezijski fond.

Hrvatsku čeka 2,2 milijarde eura

'Iskustvo s pretpristupnim fondovima bit će vrlo vrijedno kada će se početi koristiti Kohezijski fond', financijski mehanizam namijenjen za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU-u na području prometa i zaštite okoliša, naglasio je Vandoren. Sada je važna, kako je rekao, priprema zrelih projekata, uspostava kapaciteta za provedbu, priprema privatnog sektora, te priprema vlasti na lokalnoj i regionalnoj razini. Naime, Hrvatskoj je u razdoblju 2012.-2013. za prve dvije godine članstva namijenjeno 2,2 milijarde eura iz fondova. Znači, ako Hrvatska postane članicom 2012. imat će malo vremena, te će morati imati dobru pripremu i zrele projekte. Vandoren je također kazao kako je tema fondova najbolji primjer da se građanima pokaže koje će prednosti za njih donijeti pristupanje Europskoj uniji, te je u tom kontekstu naglasio važnost komunikacijske strategije.

Puno posla na pripremama je obavljeno, ali ga je još dosta i ostalo, rekao je šef Delegacije EU-a. 'Ohrabren sam radom vlade u posljednjih nekoliko mjeseci', rekao je, ističući važnost osnivanja povjerenstva za koordinaciju priprema za korištenje fondova Europske unije, čije rezultate, kako je rekao, željno očekuje. (Hina)