Prvi put objavljena potraga za mogućim izbornim neregularnostima

Doc. dr. sc. Davor Horvatić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu analizirao je rezultate EU izbora 2013. po biračkim mjestima u Hrvatskoj, kako bi statistički otkrio moguće izborne nepravilnosti. Šira analiza tih izbora dostupna je u sklopu projekta HRstat.

Pročitajte i ovo najveće iznenađenje izbora Mislav Kolakušić za Dnevnik Nove TV: "Birači su mi dali glas da bih bio premijer, a ne europarlamentarac. Moj je cilj 76 ruku" interaktivna karta EU izbori: Pogledajte kako su glasali vaši sugrađani

Tijekom izborne večeri 25.svibnja 2014. za EU izbore na iszd.hr bit će objavljena i mapa rezultata po općinama i gradovima nakon što se pojave prvi preliminarni rezultati. "Uvijek kada su izbori aktualni slušamo o svim mogućim vrstama nepravilnosti. No, realno je pitanje koliko ih možemo dokazati/vidjeti u praksi. Područje znanosti koje se bavi kompleksnim sistemima daje nam više alata", ističe Horvatić. On je za svoj pregled odabrao rad "Statistical detection of systematic election irregularities" objavljen u utjecajnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Za svaku od prikazanih država u njihovom radu po biračkim mjestima, pojašnjava Horvatić, obrađeni su podaci na slijedeći način: prvo se naprave parovi postotaka izlaznosti i postotaka glasova za pobjedničku stranku te ih se prikaže na histogramu.

Za one koji nisu upoznati s tim što je histogram, zamislite da ste složili 10.000 kutija na podu u pravokutni oblik ta da imate stotinu redaka i naravno stotinu stupaca kutija. Retke i stupce označite s brojevima 1 do 100. Uzmite jedno biračko mjesto pogledajte postotak izlaznosti i postotak glasova za pobjedničku stranku, npr. 32 posto i 40 posto te ubacite kamenčić u kutiju koja se nalazi u 32-om retku i 40-tom stupcu. Ponovite to za sva biračka mjesta i na kraju zbrojite koliko kamenčića ima svaka kutija.

Kako onda izgledaju EU izbori iz 2013. godine za Hrvatsku? Slika gore prikazuje nam raspodjelu glasova za tri liste koje su prošle prag (HDZ, SDP i Laburisti). Puni detalji izborih lista mogu se vidjeti na www.izbori.hr.

Vidimo da nema nekih ničega što bi na bilo koji način naslućivalo slične neregularnosti iz Rusije i Ugande. Statistička obrada tih razdioba pokazuje da smo poprilično identični po potpisu npr. Austriji i Češkoj te različiti od Rusije i Ugande.

EU izbori iz 2013. u Hrvatskoj pokazuju da nema takvih anomalija (grafikon lijevo). Jedino možemo vidjeti da je lista SDP-a ušla u zasićenje prije liste HDZ-a, što je i za očekivati jer SDP ima manje izborih jedinica s visokim postotkom glasova i većom izlaznošću, pojašnjava Horvatić.

"Možemo reći da nema nikakvih statistički značajnih indikacija da navedeni mehanizmi utječu na rezultate naših izbora. Što je dobra vijest, jer očito svi koji su uključeni u proces izbora dobro rade svoj posao. Ovu analizu uzmite samo kao mali uvod i najavu za širu i detaljniju analizu predstojećih izbora gdje ćemo pogledati ovakve potpise kako na nivou države tako i na nivou županija", zaključuje Horvatić.

U sklopu projekta HRstat objavljene su i mape izbornih rezultata po gradovima i općinama za EU izbore 2013. godine. Prikupljeni su podaci o rezultatima izbora po općinama i gradovima i uspoređeni s nizom drugih podataka. Priložene karte prikazuju podatke o postotku glasova za koaliciju okupljenu oko HDZ-a (HDZ,HSP-AS,BUZ), SDP-a (SDP, HNS, HSU) te takozvane treće opcije koju predstavljaju Laburisti, HDSSB, koalicija HSS-HSLS, te lista Ivana Jakovičića.

Prošle EU izboreobilježila je niska izlaznost, no ako se usporedi postotak glasova za HDZ i SDP s parlamentarnim izborima 2011. i 2007. može se uočiti preklapanje. Drugim riječima, EU izbori bili su dobra slika stavova javnosti o ponuđenim političkim opcijama, zaključak je koji ističe Institut.

Za uvid u poveznicu između ekonomskih pokazatelja i političkih preferencija, uspoređeni su podaci o plaći i zaposlenima za 2012. dobivene od Porezne uprave i broja glasova za HDZ i HDSSB koalicije. Te dvije koalicije zauzimaju većinu glasova za "desni" dio političkog spektra, dok je "lijevi" dio spektra teže jednoznačno definirati zbog većeg raspršenja glasova između više stranaka.

Zaključak je evidentan – što su ekonomski pokazatelji lošiji, to je veći broj glasova za HDZ i HDSSB koalicije.

U svemu tome veliku ulogu još uvijek igraju i posljedice ratnih stradanja. U Institutu su od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo uzeli podatke o broju ratnih vojnih invalida u 2012. i usporedili ih s udjelom glasova na EU izborima 2013. za HDZ i HDSSB koalicije. Opet se uočava snažna povezanost ta dva parametra – što odražava i činjenicu da se posljedice rata manifestiraju i kao prethodno opisano slabije ekonomsko okruženje.

Promatrani su i parametri obrazovanja i veličine naselja, gdje su općine i gradovi podjeljeni u pet skupina, prema udjelu visokog obrazovanja među glasačima i veličini naselja. I tu su trendovi uočljivi, a oni pokazuju da podrška SDP-u i koaliciji raste s rastom udjela visokoobrazovanih i veličinom naselja. Kad je HDZ u pitanju, pogađate, situacija je upravo suprotna.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook