Povjesničar Tvrtko Jakovina, sudjelujući na javnoj debati o državnom referendumu o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, zauzeo se za pristupanje Hrvatske Uniji, koje će, istaknuo je, pružiti napredak i bolju pravnu sigurnost, dok se nezavisni političar Petar Macut zauzeo za izjašnjavanje 'protiv pristupanja EU' 22. siječnja te ponovno raspisivanje referenduma za godinu dana tijekom kojih bi se građani mogli bolje informirati.
Jakovina i Macut sučelili su danas mišljenja, stajališta i argumente o pitanju vrijednosnih sustava, suvereniteta, identiteta, temeljnih ljudskih prava i sloboda na prvoj od tri debate koje organizira Gong uoči referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.
Hrvatsko je društvo u cjelini nedovoljno pripremljeno za referendum koji ga očekuje za 12 dana, ocijenio je Macut, koji razlog tomu ponajviše vidi u tome što su političke elite premalo učinile kako bi informirale građane, a nisu, kaže, provele ni sve one reforme koje je Europska unija zahtijevala,
Da je Europska unija, u slučaju Hrvatske inzistirala na dosljednoj provedbi svojih stajališta, onda ne bi pustila Hrvatsku da izlazi na referendum bez uređenih biračkih popisa, smatra Macut, koji je podsjetio da je zakonitost biračkih popisa ustavno načelo pravilnog referenduma.
Suprotno je praksi Europske unije i to što hrvatska vlada zauzima jedan stav, koji 'propagandno emitira u svojim medijima', ocijenio je Macut koji predlaže da se građani na referendumu 22. siječnja izjasne protiv pristupanja Europskoj uniji, te time, 'ako ništa drugo kupe godinu dana tijekom kojih bi se mogli bolje informirati'.
'Ako odbacimo pristupanje Uniji 22. siječnja, činjenica je da će se novi referendum raspisati opet za 12 mjeseci, a ako uđemo u EU, neće biti novog referenduma', upozorio je.
Profesor povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Tvrtko Jakovina smatra pak da je 'izjašnjavanje za ulazak Hrvatske u Uniju' jedini put da Hrvatska postane bogata zemlja i uđe u zajednicu najjačih svjetskih zemalja koje su povijesno i civilizacijski tijekom povijesti određivale sudbinu čovječanstva.
'Zagovaram ulazak Hrvatske u zajednicu koja ima bolji sustav nego što ga ima Hrvatska, u kojoj je pravna sigurnost prosječnog građanina i poduzeća veća nego danas u Hrvatskoj, u kojoj se seljaci neće baviti jedino poticajima nego će možda nešto i proizvoditi', istaknuo je Jakovina.
Ulaskom u Uniju Hrvatska će, naglasio je, moći ravnopravno konkurirati na svjetskom i europskom tržištu, naši studenti moći će studirati na najboljim sveučilištima, moći ćemo lakše putovati i participirati u velikim projektima. Na taj način, dodao je, moći ćemo bolje opisati i razumjeti što smo i gdje jesmo.
Govoreći o pitanju gubitka suvereniteta, Jakovina je ustvrdio da većina hrvatskih građana suverenitet danas gleda kroz 'pitanje vlastitog grba i zastave', u što, ističe, nitko neće dirati.
Što se tiče esencijalnog suvereniteta ustvrdio je kako je 'Hrvatska ionako u mnogim elementima prestala biti suverena jer živimo u takvom globaliziranom svijetu'. Naša poduzeća, naše banke više nisu onakve kakve su bile u Titovo vrijeme. To je vrijeme prošlo i za to su se građani izjasnili, istaknuo je.
I dok Jakovina smatra da je bilo dovoljno vremena da se hrvatski građani informiraju o svemu što ih je zanimalo u vezi s pristupanjem Europskoj uniji, Macut je upozirio je da je Hrvatska zemlja samo djelomične slobode medija.
Mnogi relevantni dokumenti ili nisu još prevedeni na hrvatski jezik ili se to učinilo u zadnji čas, tvrdi Macut, koji upozorava i na činjenicu da oko 30 posto hrvatskih euroskeptika u proteklih 20 godina nije dobilo stranku koja bi ušla u parlament i legitimno zastupala njihova stajališta.
'Proces ulaska u EU nije dovoljno iskomuniciran, to govore znanstvene studije vezane uz stanje medija i komunikacije u RH. Samim time, hrvatsko društvo nije sposobno zauzeti stav, jer nemamo objektivnu informaciju po kojoj bismo mogli biti za ili protiv pristupanja', smatra Macut.
Ocijenio je i kako je poglavlje poljoprivrede najlošije ispregovarano, te da će ono na najkonkretniji način pokazati koliko smo zapravo loše vodili pregovore.
'Tu će se najkonkretnije vidjeti koliko će ljudi ostati bez posla, koliko će pasti standard hrvatskim seljacima i na koji način zapravo djeluje EU po pitanju subvencija', istaknuo je upozorivši, primjerice, da smo ispregovarali 200 tisuća tona proizvodnje šećera, a da Francuska ima 6 milijuna tona. (Hina)
>>20.000 građana želi na referendum o EU izvan prebivališta
>>Kampanja za EU započela žestokom polemikom na Vladinom Facebooku!
>>HSP traži emitiranje: Ovo su spotovi protiv ulaska Hrvatske u EU
-
Izbori u HrvatskojRezultati izbora: Obrađeno više od 99 posto biračkih mjesta, HDZ-u 61 mandat, Rijeke pravde na 42
-
Iz minute u minutuIzborna emisija Nove TV! Komunikacijska stručnjakinja: "Ovo nije bio pobjednički govor"
-
Parlamentarni izbori 2024U SDP-u euforija na spomen mogućeg mandatara - Peđa Grbin poručio: "Ovo nije gotovo!"
